U Crnoj Gori je, za prethodne četiri godine, posječeno gotovo 600 kilometara kvadratnih šume što je, osim velike ekonomske štete, promijenilo i šumski pokrivač, kažu u resornom ministarstvu.
“To znači da je, ako prevedemo na godišnji nivo, na prosječnom godišnjem nivou vršena sječa na oko 15.000 hektara. To je više od 100 miliona eura godšinje direktne ekološke štete“, kazao je načelnik Direkcije za šume u Ministarstvu poljoprivrede, Ranko Kankaraš.
Najugroženiji je sjever zemlje, dok Podgorica najveće posljedice trpi zbog čestih šumskih požara.
“Izazivanje šumskih požara predstavlja ekološki kriminal. Taj vid ekološkog kriminala za posljedice ima uništavanje biodiveriteta prevashodno jer u šumskom požaru strada maltene ukupni biljni biodiverzitet, mijenja mikroklimatske uslove“, naveo je Kankaraš.
Institucionalne slabosti i nedovoljna kontrola, dodaje, otvaraju prostor za zloupotrebe.
“Otvoreno treba reći da je zakazala država. Dakle nije to, ponavljam, samo moj zaključak. To je zaključak DRI i NVO sektora. Imali smo situaciju da postoje određeni nalozi u kojima uopšte nije bilo imena i prezimena ljudi, dakle postojali su nalozi na lica koja su preminula. Postojali su fiktivni nalozi, gdje po Zakonu o šumama ta količina može biti 10 metara kubnih po domaćinstvu, a jedno domaćinstvo koristi 50 kubika drvne mase i ono što je najgore to drvo je završavalo u pilanama umjesto u stvarne svrhe u koje je dato“, kazao je Kankaraš.
Sistem je, kako navodi Kankaraš, umjesto kontrole, omogućavao manipulacije i nelegalne tokove sirovine.
“Jedan šumar koji je partijski doveden prije šest godina na to mjesto gdje se nalazi, od svih šumarskih organa je procesuiran, međutim u tužilaštvu gdje već šest godina stoji njegova prijava nema nikakvog rezultata, ono je već u fazi zastare“, istakao je Kankaraš.
Negativni uticaji evidentirani su u čak dvije trećine šumskih područja – što potvrđuje da je biodiverzitet ozbiljno ugružen, a posljedice se prelijevaju na društvo i ekonomiju.