Mitropolit Amfilohije i Vladika Atanasije dva su stuba na kojima je građeno srpsko -grčko prijateljstvo, ocijenjeno je na predavanju održanom u Hramu Hristovog Vaskrsenja.
Počasni profesor hirurgije, doktor Georgios Papageorgiju govorio je o ličnom poznanstvu sa mitropolitom Amfilohijem, još iz vremena kada kao mladi bogoslov boravio u Atini. Sa toplinom i živim detaljima, on je dočarao lik mladog Rista Radovića, ističući njegovu ozbiljnost, unutrašnju sabranost, tihu prirodu i izuzetnu obrazovanost.
„Upoznao sam ga dok se još zvao Risto. To je bilo 1967. godine u Atini. Došao je da bi pisao svoj doktorat, ali je usput postao i monah i jeromonah sveštenik. Bio je vrlo obrazovan, umjetnički potkovan, jer je došavši iz Italije već savladao i naučio dosta iz istorije umjetnosti i arhitekture“, kazao je Papageorgiju.
Posebno se osvrnuo na razliku u karakterima dvojice potonjih velikih arhijereja, Mitropolita Amfilohija i Vladike Atanasija, ističući da su bili različiti po temperamentu, ali duboko povezani ljubavlju, vjerom i zajedničkim poslanjem.
„Mnogo su se voljeli. To sam primijetio. Ali sasvim dijametralno suprotni karakteri. Atanasije je žurio i stalno je htio da se ide po zacrtanom programu… Amfilohije nije žurio, znao je da zakasni, i gdje god smo išli po Grčkoj, pričao je sa bakicama i drugima“, kazao je Papageorgiju.
Doktor Stavros Jagozoglu, vanredni profesor Dogmatske teološke škole, osvrnuo se na doktorat mitropolita Amfilohija. On je naglasio da je riječ o veoma važnoj disertaciji, napisanoj na grčkom jeziku, u vrijeme kada su ozbiljna naučna istraživanja o Svetom Grigoriju Palami bila još rijetka.
„Rekao bih da je to prva temeljna studija o Grigoriju Palami. Još je uz to stojao poduhvat izdavanja djela početkom šezdesetih godina“, kazao je Jagozoglu.
Profesor Jagozoglu je ukazao da je njegovo lično bogoslovsko sazrijevanje u velikoj mjeri bilo obilježeno susretom sa srpskim bogoslovima, naročito kroz ličnosti Amfilohija i Atanasija, koji su svojim likom i djelom učvrdtili grčko-srpsko prijateljstvo.
