Kurban bajram počeo je nakon zalaska sunca prethodne večeri, obilježavaju ga dva velika događaja – hadžiluk i prinošenje kurbana, koji simbolizuju vjeru, žrtvu i bliskost među ljudima.
“Hadž je jedan poseban obred koji se obavlja u posebnom vremenu i za koji slijede velike nagrade kod Boga Dragoga. I vjernici čvrsto vjeruju u tu obećanu nagradu od strane Boga Dragoga. Veliki broj vjernika se odaziva pozivu Ibrahima, alejhiselam, odnosno Abrahama, koji je otac svih monoteističkih religija. Ove godine njih 140 pošlo je na taj put u organizaciji Islamske zajednice u Crnoj Gori“, naveo je za TV Podgoricu Džemal Dacić iz Islamske zajednice Crne Gore.
Milioni vjernika okupili su se na Arefatu, Brdu milosti nadomak Meke, koje u islamskoj tradiciji ima posebno značenje, a na kome su Adam i Eva ostvarili prvi susret na zemlji. Boravak na Arefatu smatra se vrhuncem hadžiluka i trenutkom posebne duhovne povezanosti sa Bogom.
“Što se tiče samog hadžiluka, interesantno je da čovjek kroz sve te odgojne etape i faze moralno, misaono i duhovno se uzdiže. Kada krene avionom na taj put, oblači posebnu odjeću – dva bijela čaršafa. Simbolika ta dva bijela čaršafa jeste da su svi jednaki pred Bogom Dragim. Nema ukrasa, nema razlika, ništa ne mogu imati na sebi osim ta dva čaršafa. Ta dva čaršafa asociraju i na odjeću u koju se muslimani umotavaju nakon smrti prije spuštanja u mezar, odnosno grob“, pojašnjava Dacić.
Poseban simbol hadžiluka jeste tavaf – kruženje oko Kabe, kojim se, kako objašnjavaju vjerski autoriteti, čovjek vraća svojoj iskonskoj prirodi. Kurban bajram, međutim, nije samo vrijeme duhovnog promišljanja, već i praznik zajedništva, pomaganja i povezivanja ljudi bez obzira na razlike.
“Kurban simbolizuje približavanje drugima, približavanje čovjeka čovjeku, komšije komšiji, i dijeljenje radosti u porodici i zajednici. Kurban znači i presijecanje svega lošeg što opterećuje čovjekovu dušu“, ističe Dacić.
Iz Islamske zajednice poručuju da Kurban bajram nosi univerzalne poruke mira, solidarnosti i međusobnog poštovanja. Iako se običaji razlikuju od zemlje do zemlje, zajednička vrijednost ostaje njegovanje porodice, zajedništva i humanosti, kao temelja svakog društva.
Komentari