Novinarka Dušica Tomović kazala je da razni interesi moći određuju šta je istina.
„Uvijek je važno govoriti o činjenicama i da li smo mi danas društvo u kojem bilo koga zanimaju činjenice, a to je suština i definicija novinarstva. Ko određuje šta su činjenice i šta je istina? Određuju razni interesi na različitim nivoima, a na kraju i ono što je naša publika i način na koji konzumiraju ono što im mi predstavljamo“, kazala je Tomović.
Ističe da su novinari nedovoljno samokritični i da treba razgovarati o tome kako su novinari zapali u trenutno stanje.
„Stanje na medijskoj sceni u Crnoj Gori i regionu je zaista alarmantno. I što se tiče standarda, činjenica, dezinformacija, kao i razni biznis, kriminalni i ostali interes koji se prepliću kroz to. Zbog svega ulazimo u fazu da naša profesija izumire, novu publiku nemamo, a mlade uopšte ne zanima šta radimo niti su konzumenti ikakvog sadržaja koji proizvodimo. Novine su već mrtve, a blizu je i televizija kao platforma. Većim dijelom smo i mi sami krivi zbog čega se to desilo“, istakla je Tomović.
Prema njenim riječima, profesionalni mediji u Crnoj Gori praktično i ne postoje.
„Sve veći problem je što tradicionalni mediji nemaju novu publiku, što potvrđuju i sva istraživanja. Publika nam stari, a i nju zanima neki drugi sadržaj. Ozbiljno moramo da razmišljamo o tome kako dalje i da li smo i koliko odgovorni za ono što se dešava i u kojoj mjeri“, kazala je Tomović.
Direktorica RTV Budva Iva Bajković smatra da postoje NVO koje vole da se bave medijima, kako kaže – bez legitimiteta.
„Ne znam koliko imaju redakcijskih dana staža imaju da bi mogli da kontrolišu ispravnost predstavljenih činjenica. Smatram da veliki broj NVO radi posao za koji nisu dovoljno kvalifikovani. Nekada se zaboravlja da javnost treba da zna šta misle dvije strane. Posao pojedinih NVO je da medijske nadzore stave pod kontrolu“, istakla je Bajković.
Navodi da se zbog brzine često krši pravilo druge strane. Navodi da pravilo druge strane mora da se poštuje, bez obzira da li se novinaru ili mediju sviđa ta druga osoba ili njegova priča.
„Mediji nemaju pravo da vode kampanju, koja često ide i vrlo lično“, kazala je Bajković.
Direktorica RTV Cetinje, Ivana Jabučanin ističe da vrlo rijetko može da se vidi da se mediji bave medijima.
„Jedan od naših najvećih problema je nedostatak samokritike. Vrlo malo se priča i jako se teško prihvata kritika među nama. Ulogu medija su u velikoj mjeri preuzeli influenseri i društvene mreže. Danas svako može da bude novinar. Dovoljno je 100 lajkova i već misli da je neka mega zvijezda. Ljudi dijele dezinformacije, a mediji ih ne provjeravaju. Najbolji primjer je obraćanje Miloša Medenice, mediji to samo prenesu, obratio se na mreži X, bez obzira što se tu targetiraju ljudi i je li to istina. Osnovno pravilo naše profesije su dvije strane. Taj medij koji prenese te optužbe ima i obavezu da kontaktira i drugu stranu, a to niko ne radi“, istakla je Jabučanin.
Prema njenim riječima, publika dosta puta ne prepoznaje šta je dezinformacija, a da su demanti često bezuspješni.
Novinar Centra za istraživačko novinarstvo i nedjeljnika Monitor Predrag Nikolić navodi da je normalno da se pozicija medija mijenja tokom digitalne revolucije.
„Trenutno imamo ogroman broj dezinformacija u svijetu. Što se tiče naše medijske scene, mi smo izašli iz partijskog sistema i imamo polifoniju. Mislim da se u tome ne snalazimo najbolje. NVO su odigrale veliku ulogu u demokratizaciji ovog društva. Uvođenjem višepartijskog sistema imamo više medija koji su pod okriljem partija i tajkuna. Ranije smo imali medije koji su služili DPS-u i one koji su bili protiv DPS-a“, kaže Nikolić.
Nikolić smatra da su mediji ogledalo društva, s tim što su mediji, kako kaže, za nijansu bolji od pojedinih segmenata društva, prije svega politike.
