Da isto učine, osim Crne Gore, pozvane su i Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, države u kojima se nalaze izgrađeni spomenici slavnog arhitekte.
Spomen-kompleks „Sloboda“ na Jasikovcu mogao bi se naći na listi Svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu. Inicijativa za pripremu nominacionog dosijea za tri Bogdanovićeva djela za UNESCO zaštitu potekla je iz Bosne i Hercegovine.
Prihvatili su je Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska.
„Inače, ovo je jedini spomenik Bogdana Bogdanovića u Crnoj Gori. Nedavno sam ispred Crne Gore prisustvovala konferenciji u Sarajevu, gdje smo predstavili spomenik i dobili inpute kako dalje da radimo da bi nominacija bila što uspješnija. Sama nominacija, gdje je uključeno svih pet država koje baštine spomenike Bogdana Bogdanovića, nam mnogo znači. Druga stvar, ono što je bitno kod spomenika na Jasikovcu jeste da on nije ideološki osporavan, a takođe nije ni devastiran. Čak možemo reći da se nalazi u dosta dobrom stanju“, kazala je direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić.
„Sloboda“ zaslužuje da dobije još jednu svjetsku prepoznatljivost uz to što se već izučava na brojnim univerzitetima, kaže istoričar Marko Radojević.
Kulturno dobro od nacionalnog značaja, navodi Radojević, jedinstveno je u Crnoj Gori kada je memorijalna arhitektura u pitanju.
„Jedinstven je iz razloga što je to jedini, koliko je meni poznato, spomenik koji se bavi temom narodnooslobodilačkog rata i revolucije, koji nije posvećen samo događajima od 1941. do 1945, već je na ovim kamenim blokovima, na njih 40, uklesana kompletna istorija Polimlja i ovoga kraja od 15. vijeka, zaključno sa 1945. godinom. Na tom primjeru vidimo genijalnost Bogdana Bogdanovića koji je i samim oblikom ovih kamenih blokova, koji podsjećaju na srednjovjekovne stećke, želio da pokaže da kontinuitet življenja na ovom prostoru nije počeo sa 1941. ili 1945. godinom, već mnogo ranije“, kazao je Radojević.
A Bogdanovićeva vizija bila je da sloboda živi, priča Radojević. Zato je i unutrašnji dio zamišljen kao amfiteatar. I živjeće dok okuplja ljude, kaže predsjednik OBNOR-a Petar Labudović.
„Na malom spomeniku, koji je nedaleko odavde, nema čak ni 20 metara, drugovi su izlazili punih 80 godina jer tada nije bio izgrađen ovaj spomenik“, kazao je Labudović. Spomenik Sloboda visok je 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano 40-ak velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti.
Komentari