“Iako je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, znamo koliko zavisi i od političke volje. Takav stav poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena”, navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da je pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih. Ipak, do danas, kako navode, nijesu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
“Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić.
Dodatno, još uvijek nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširilo i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012. godine, a potom i 2025. pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS”, navodi HRA.
Iz medija su, kako kaže, saznali da ministar Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju. Pozdravljaju što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici JNA u Morinju. Podsjećaju da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala, kako kažu, atmosfera terora i straha za goli život, te da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
“Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve. Težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju niti za umanjivanje patnje žrtava drugog. Samo priznavanjem obje strane istine može se stvoriti prostor za zajednički pijetet. Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja”, navode dalje u saopštenju.
Istovremeno, tvrde iz HRA, zabrinjava ih što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.
“Organizacija Miholjski zbor, je pozvala građane da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti ministra Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve“. Takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna je i neprihvatljiva. Posebno osuđujemo i uvrede upućene ministru Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije”, preciziraju u saopštenju.
Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava, zaključuje se u saopštenju.
