Predlozi se, kažu, tiču dva ključna pitanja od javnog interesa.
“Koliko dugo sudije i državni tužioci treba da ostaju na funkciji i treba li da primaju tzv. funkcionersku naknadu godinu dana i duže pošto dobrovoljno napuste funkciju — pitanja koja direktno utiču na efikasnost pravosuđa i na državni budžet”, navodi HRA.
HRA je predložila da se sudijama, državnim tužiocima i sudijama Ustavnog suda ubuduće omogući da obavljaju funkciju do 67. godine života, jer je ostanak u radnom odnosu do te starosne granice omogućen drugim građanima.
“Granica od 66 godina, koju je predložilo Ministarstvo pravde, stvara nejednakost među profesijama, jer je nedavnim izmjenama Zakona o radu zaposlenima u drugim profesijama u Crnoj Gori omogućen rad do 67. godine. Preuranjeni odlazak sa funkcije u pravosuđu štetan je zbog već postojećeg ozbiljnog nedostatka sudija i državnih tužilaca. Odlazak najiskusnijih će dodatno ugroziti efikasnost”, ističe HRA.
Kada je riječ o naknadi po prestanku funkcije (tzv. funkcionerska naknada) predložili su da se to pravo ukine u slučaju podnošenja ostavke — jer naknada treba da štiti one kojima funkcija prestaje bez njihove volje (istek mandata i trajni gubitak sposobnosti za vršenje funkcije), umjesto da bude finansijski podstrek da se funkcija dobrovoljno napusti.
Predložili su i ukidanje produžavanja isplate naknade za još godinu dana kada se u tom periodu stiče pravo na penziju, jer to omogućava planiranje ostavke u odnosu na ostvarivanje prava na penziju i primanje punog iznosa zarade bez obavljanja funkcije.
“I jednogodišnji, a pogotovo dvogodišnji plaćeni odmor u vrijeme kada se država bori sa zaostatkom predmeta je neracionalan”, ističe HRA.
Treba, kažu, imati u vidu da Slovenija i Bosna i Hercegovina takvo pravo uopšte ne predviđaju, dok ga Sjeverna Makedonija ne dozvoljava u slučajevima ostavke.
“U Hrvatskoj pravo na naknadu od maksimalno godinu dana imaju samo sudije Ustavnog suda, dok u Srbiji ono traje tri mjeseca, uz mogućnost produženja za još tri ako korisnik u tom periodu stiče pravo na penziju. Na Kosovu ovo pravo imaju samo predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda i vrhovni državni tužilac”, dodaje HRA.
Prošle godine je u Crnoj Gori po osnovu tzv. funkcionerskih naknada sudijama i državnim tužiocima isplaćeno više od 278 hiljada eura, od čega skoro 180 hiljada državnim tužiocima, a gotovo 99 hiljada sudijama.
“Istovremeno, državi nedostaje 29 državnih tužilaca (20% od predviđenog broja) i 39 sudija (12%)”, navodi HRA.
Isti problem, dodaju, važi i za druge javne funkcionere. Smatraju da je neophodno izmijeniti i Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru da bi se ograničilo pravo na naknade po prestanku funkcije. Prošle godine je svim javnim funkcionerima po tom osnovu isplaćeno više od 700 hiljada eura.
Podsjećaju da je NVO Akcija za socijalnu pravdu ranije podnijela inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji predviđa te naknade, ali o tome još nije odlučeno.
Ističu da je Ustavni sud Sjeverne Makedonije 2023. godine ukinuo pravo na naknadu u slučajevima prestanka funkcije na lični zahtjev ili razrješenjem, ocijenivši da je ono protivno načelu vladavine prava jer služi samo privatnom interesu određene grupe nosilaca javnih funkcija.
Na kraju, predložili su da se zakonom adekvatnije urede zarade pripravnika i savjetnika u pravosuđu, ako to pitanje ne bude uređeno posebnim zakonom.
“Predložili smo da pripravnici imaju pravo na zaradu najmanje u visini minimalne zarade za VII nivo kvalifikacije obrazovanja, a savjetnici najmanje u visini prosječne zarade u Crnoj Gori. Očekujemo da predlagač zakona razmotri i prihvati predloge HRA, odnosno da odgovori na njih prije upućivanja nacrta u skupštinsku proceduru”, poručuje HRA.
