“Inicijativom se osporava saglasnost navedenih odredbi sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim međunarodnim ugovorima o zaštiti ljudskih prava”, saopšteno je iz te NVO.
Šta je sporno u Zakonu o ANB-u?
Kako ističu, osporene odredbe zajednički imaju isti ključni nedostatak – omogućavaju zadiranje u privatnost građana bez prethodne sudske kontrole i bez djelotvornih nezavisnih zaštitnih mehanizama:
Član 13 daje ANB-u ovlašćenje da bez sudskog odobrenja pristupa bazama podataka državnih i lokalnih organa, banaka, zdravstvenih ustanova i drugih subjekata koji vode evidencije o građanima, uključujući medicinsku i finansijsku dokumentaciju.
Član 18 uvodi tajno praćenje, osmatranje i elektronsku pretragu na javnim mjestima bez prethodnog sudskog odobrenja, čime se ukida ranije postojeća obaveza sudske kontrole za primjenu audio i video nadzora.
Član 20 omogućava prikupljanje podataka o lokaciji građana putem elektronskih komunikacija bez sudskog odobrenja, što je u direktnoj suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda Crne Gore iz 2014. godine, kojom je ovlašćenje policije za takvo postupanje ocijenjeno kao neustavno.
Član 21 formalno uvodi sudsku kontrolu mjera tajnog nadzora, ali koristi neprecizne pravne standarde, ne definiše šta je hitan slučaj koji dozvoljava direktoru ANB-a da samostalno odobri mjere, i ne pruža dovoljne garancije za naknadnu pravnu zaštitu građana.
Kršenje Ustava i međunarodnih standarda
“Inicijativom se ukazuje da osporene odredbe nijesu u saglasnosti sa čl. 40 i 42 Ustava Crne Gore (pravo na privatnost i tajnost komunikacija), te sa čl. 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i čl. 17 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima”, navode iz HRA.
Kako ističu, na iste propuste zakona prethodno su ukazali i Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava u zaključnim zapažanjima o Crnoj Gori iz maja 2025. godine, kao i Specijalna izvjestiteljka UN-a za pravo na privatnost u komunikaciji od septembra 2025. godine. Nedavno je i Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) kritikovala, pored ostalog, i član 21 Zakona o ANB koji se ovom inicijativom osporava.
“Evropski sud za ljudska prava u više presuda (S. i Marper protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Roman Zakharov protiv Rusije, Grande Oriente d’Italia protiv Italije) naglasio je da mjere tajnog nadzora moraju biti praćene jasnim zakonskim kriterijumima, prethodnom sudskom kontrolom i djelotvornim pravnim lijekovima”, podsjećaju,
Zakon o ANB-u, ocjenjuju, narušava elementarne ustavne garancije prava na privatnost. Pravo na privatnost nije privilegija – to je osnovno pravo svakog građana.
“Upravo zato smatramo da je neophodno da Ustavni sud hitno ocijeni ustavnost ovih odredbi i zaštiti građane od mogućih zloupotreba”, dodaju iz HRA.
Zahtjev za prioritetnim odlučivanjem
Iz HRA zaključuju da je, pored pokretanja postupka, od Ustavnog suda tražila da o ovom predmetu prioritetno odluči u skladu sa Poslovnikom Ustavnog suda, imajući u vidu da se radi o pitanju od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana, te za demokratsku kontrolu rada službi bezbjednosti.
Komentari