Iz ove NVO navode i da, uprkos međunarodnim obavezama i ciljevima održivog razvoja do 2030. godine, država nije obezbijedila ni minimum uslova za dostojanstven život svima.
Socijalna davanja ostaju nedovoljna, ključne preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava nijesu sprovedene, a izostanak strategije za borbu protiv siromaštva i pouzdanih podataka potvrđuje da država nema sistemski odgovor na rastuće siromaštvo i socijalnu isključenost. Država i dalje nema precizne i sveobuhvatne podatke o broju siromašnih, beskućnika, osoba bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi – ukazali su iz HRA.
Poručuju da bez pouzdanih podataka nema ni odgovornosti, niti djelotvornih javnih politika. Njih posebno zabrinjava što Crna Gora još nije usvojila sveobuhvatnu Strategiju za borbu protiv siromaštva.
Socijalna davanja ne pokrivaju ni elementarne potrebe. Inflacija od 3,9% u 2025. godini dodatno je smanjila njihovu realnu vrijednost. Za četvoročlanu porodicu ukupna mjesečna davanja iznose 227,51 euro (167,51 euro materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječijeg dodatka za dvoje djece, decembar 2025). Nasuprot tome, sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2.045 eura. Socijalna davanja tako pokrivaju svega 11,4% iznosa potrebnog za dostojanstven život. To znači da ono što najugroženiji građani dobiju od države tokom cijele godine nije im dovoljno ni da pokriju troškove sindikalne potrošačke korpe za dva mjeseca. To pokazuje da trenutni sistem socijalne zaštite ne obezbjeđuje minimum egzistencijalne sigurnosti – precizirali su iz HRA.
Uprkos tome, napominju, Vlada Crne Gore je za 2026. smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura.
Smanjenje izdvajanja za najsiromašnije u uslovima rasta cijena pokazuje raskorak između deklarativnih ciljeva socijalne politike i stvarnih budžetskih prioriteta i dodatno povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za djecu, osobe s invaliditetom i starije.
Dodatno ih zabrinjava činjenica da institucije ni nakon više od decenije nijesu ispunile ključne međunarodne obaveze.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pripremilo je Nacrt izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali taj dokument ne pruža stvarnu sliku položaja najugroženijih. Akcija za ljudska prava je u komentarima na nacrt izvještaja ukazala da ono ne sadrži ključne podatke potrebne za ocjenu sprovođenja preporuka koje je Crna Gora dobila još 2014. godine. Izostanak ovih podataka pokazuje da ključne preporuke nijesu sprovedene, posebno one koje se odnose na povećanje socijalnih davanja i uspostavljanje sistema praćenja ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Dugogodišnji izostanak konkretne akcije pokazuje da država formalno prihvata međunarodne obaveze, ali ih suštinski ne sprovodi, ostavljajući najugroženije građane bez adekvatne zaštite – napominju iz HRA.
Oni zahtijevaju od nadležnih institucija da bez odlaganja povećaju socijalna davanja, usvoje sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva i uspostave pouzdan sistem prikupljanja podataka o najugroženijima, uz odgovarajuće budžetske izmjene.
Socijalna pravda mora postati mjerljiv rezultat javnih politika i stvarna zaštita onih kojima je najpotrebnija – nagčašavaju u saopštenju.
Svjetski dan socijalne pravde uspostavile su Ujedinjene nacije 2007. radi podizanja svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i borbi protiv siromaštva.
