CGO podsjeća da svjedočimo sve češćem nasilju u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, gdje govor mržnje prolazi bez ikakvih posljedica.
“Fizički napadi, prijetnje i uznemiravanja LGBTIQ+ osoba često ostaju neprocesuirani ili završe sa simboličnim i nesvrsishodnim kaznama. Tako se šalje poruka da je nasilje nad LGBTIQ+ osobama društveno prihvatljivo”, navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje koordinator za razvoj Miloš Knežević.
Ispred CGO, Knežević naglašava da se iza pravno uređene i obojene fasade krije surova realnost u kojoj su prava LGBTIQ+ osoba sistematski zanemarena.
“Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne za govor mržnje, ali se ove odredbe rijetko primjenjuju. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ali su institucije pasivne i sankcije izostaju. Ovakva praksa obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da prijave nasilje, uz direktno podsticanje nasilnika da nastave sa širenjem mržnje”, naveo je on.
Istovremeno, dodaje da Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, koji je stupio je na snagu 2021. godine, do danas nije usaglašen sa zakonodavnim okvirom.
“Naime, Vlada nije pokrenula, a Skupština usvojila set zakona i podzakonskih akata čime je blokirana primjena. Preciznije, nijesu sprovedene potrebne izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata, pa tako LGBTIQ+ osobe nemaju mogućnost da uživaju puni obim prava koji im ovaj zakon garantuje. Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja daleko je od skupštinske procedure, a ignorisanjem ovog pitanja vladajuće političke strukture poručuju da su standardi i kriterijumi ravnopravnosti u Crnoj Gori postavljeni tako da LGBTIQ+ osobe ostaju nevidljive, obespravljene i institucionalno ignorisane. Sve ovo naglašava nedostatak političke i institucionalna volja da se postojeći zakoni unaprijede, novi donesu, a svi dosljedno primjenjuju”, pojasnio je Knežević.
Posebno, kaže, brine položaj LGBTIQ+ djece i mladih, koji najčešće trpe nasilje tamo gdje bi trebalo da budu najsigurniji – u svojim porodicama.
“Odbacivanje, emocionalno i fizičko zlostavljanje, pritisak da žive u laži i institucionalna tišina su svakodnevica o kojoj se i dalje ćuti. Odrastanje u ovakvom okruženju ima dalekosežne posljedice – na mentalno zdravlje, obrazovni uspjeh, zapošljavanje i društvenu uključenost. Umjesto da razvijaju svoje talente i doprinose zajednici, mladi LGBTIQ+ ljudi bivaju marginalizovani i osuđeni na socijalnu izolaciju”, kazao je Knežević.
Podsjeća da je tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) je moć zajednica.
“Na žalost. LGBTIQ+ zajednica u Crnoj Gori je i dalje u fazi preživljavanja umjesto da živi. Dok institucije odbijaju da prepoznaju nasilje kao sistemski problem, dok tužilaštva štite nasilnike i škole ćute, a politički akteri se distanciraju – zajednica je sve ranjivija, sve tiša, sve iscrpljenija. Zato je jako važno i na današnji, ali i svaki drugi, dan insistirati na posvećenoj primjeni zakona jer bez toga nema pravde, a moć zajednice se temelji na odgovornosti na odgovornosti institucija”, poručio je Knežević.
