Porota u Beču proglasila je Ota (63) krivim za predaju informacija ruskim obavještajnim službenicima i Janu Marsaleku, odbjeglom rukovodiocu propale njemačke platne kompanije Wirecard.
Ot koji poriče optužbe, osuđen je na četiri godine i jedan mjesec zatvora. Njegov advokat se žalio na presudu.
Pored špijunaže, Ot je proglašen krivim za zloupotrebu službenog položaja, podmićivanje, tešku prevaru i kršenje povjerenja.
Sud je saslušao optužbu da je on pomagao „tajnu obavještajnu službu Ruske Federacije na štetu Republike Austrije“ prikupljajući od 2015. do 2020. godine tajne državne podatke i veliku količinu ličnih podataka iz policijskih baza podataka.
Tužioci su rekli da je Ot davao ove informacije Marsaleku i nepoznatim predstavnicima ruske obavještajne službe i da je zauzvrat dobio novac.
Marsaleka koji je takođe austrijski državljanin, njemačka policija traži zbog navodne prevare i vjeruje se da je on u Moskvi, pošto je iz Njemačke pobjegao preko Austrije 2020. godine.
Navodno, kao ruski obavještajni agent, Marsalek je predmet Interpolove crvene potjernice i mogao bi biti uhapšen ako se nađe na teritoriji bilo koje od zemalja koje pripadaju toj međunarodnoj policijskoj organizaciji od 196 članica.
Tužioci su rekli sudu da je Marsalek naručio od Ota da nabavi laptop koji sadrži tajni elektronski bezbjednosni hardver koji države EU koriste za bezbjednu elektronsku komunikaciju. Laptop je, kako su rekli, predat ruskoj obavještajnoj službi.
Ot je takođe proglašen krivim za prenos podataka Rusiji sa telefona visokih zvaničnika austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Dobio je službene telefone pošto su slučajno upali u Dunav tokom vožnje brodom zvaničnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Sud je čuo da je Ot kopirao njihov sadržaj i proslijedio ga Marsaleku i Moskvi.
Tužilaštvo je reklo sudu da Ot „nije bio romantičan prema Rusiji“, već je djelovao iz finansijskih motiva i frustracije poslom.
Ot je na sudu negirao optužbe. Rekao je da nije radio za Moskvu, već da je sproveo tajnu operaciju u saradnji sa jednom zapadnom obavještajnom službom.
Slučaj je bacio svjetlo na više navodnih aktivnosti Marseleka koji je optužen za prevaru i pronevjeru, osumnjičen da je naduvao ukupni bilans stanja i obim prodaje kompanije Wirecard.
Vjeruje se da je Marsalek bio kontrolor grupe Bugara koji su 2025. godine osuđeni u Londonu zbog špijunaže za Rusiju.
Kada je Ot uhapšen 2024. godine, tadašnji austrijski kancelar, Karl Nehamer, opisao je taj slučaj kao „prijetnju demokratiji i državnoj bezbjednosti naše zemlje“.
