Koordinatorka projekta NVO Uzor Teodora Đurnić istakla je zašto su izabrali mlade kao promotere interkulturalizma u ovom projektu.
„U sve smo uključili mlade da bi se bolje razumjeli i da bi dijelili ideju interkulturalnosti. Posebno bih istakla kamp mladih ambasadora. Oni nijesu samo bili dio kampa, već smo se potrudili da kreiraju i određene preporuke u javnim politikama, obrazovanju, medijima“, navela je Đurnić.
Savjetnik u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Kristijan Dukaj poručio je da je konferencija prilika za kvalitetna rješenja.
„Crna Gora je društvo koje se kroz istoriju oblikovalo kao mjesto susreta različitih kultura, religija i identiteta. Upravo je ta raznolikost naša najveća vrijednost. Ali nosi i odgovornost da radimo na povjerenju, razumijevanju i poštovanju. Interkulturalizam ne promovišemo samo kroz strategije, već mora biti svakodnevna praksa u obrazovnom sistemu, medijima i načinu kako komuniciramo jedni sa drugima“, naglasio je Dukaj, dodajući da se samo tako može graditi inkluzivno društvo.
Kako se te poruke prenose u medijima, objasnila je novinarka TV Vijesti Danijela Lasica. Iskustvo govori, kaže, da privatni mediji prostor interkulturalizmu daju uglavnom kada je riječ o nekom projektu ili udarnim vijestima. Ipak, svakodnevno za to prostora i da nema.
„Privatnim medijima često nije isplativo. Medijska kuća iz koje dolazim ne posvećuje dovoljno pažnje ni multikulturalnosti ni mladima posebno. Mislim da bi javni servis bio za to, jer imaju budžet. Morali bi više da se posvete tim temama, iako imaju različite emisije“, navela je Lasica.
Filmski reditelj i profesor Andro Martinović kaže da je problem što je generacija mladih isključena iz društvenih procesa.
„Mi nijesmo našli mehanizam kako da ih integrišemo. Mi tu grupu svodimo na statise, na ljude kojih se sjetimo kada treba napraviti neku akciju, kada su nam potrebni kao glasači, a ne ljudi koji biraju. Zapravo, puno možemo da naučimo od mladih. Kako se stvari brzo mijenjaju, na primjer“, ukazao je Martinović.
Direktorica NVO CEDEM Nevenka Vuksanović objasnila je i kako civilni sektor vidi ove probleme.
„Uslovi finansiranja i način na koji se jedan poziv i grant koncipira je takav da ne podrazumijeva konsultacije sa civilnim sektorom. Obično konsultacije uslijede kada se taj projekat formira. Situacija i potrebe zajednica na terenu su nekad do određene mjere drugačije i zahtijevale bi drugačije koncipiran poziv“, zaključila je Vuksanović.
Na konferenciji su uručene i diplome mladim ambasadorima interkulturalizma. Predstavljana je i analiza „Upotpunimo mozaik: osnaživanje kulturnog identiteta manjina – Analiza stanja i definisanje preporuka“ autora prof. dr Adnana Prekića. Prikazan je i kratki film „Kulturni mozaik Crne Gore“, a na drugom panelu diskutovalo se o kulturnoj baštini kao mostu interkulturalnog dijaloga. Značaj multikulturalnog društva predstavljen je i kroz izložbu fotografija inspirasanih kulturnim nasljeđem.
