Rezultat, kako se navodi, ukazuje na stabilno, ali usporeno tržište rada, prenose Nezavisne novine.
Broj novootvorenih radnih mjesta veći je u odnosu na martovskih 61 hiljadu, kao i iznad konsenzusa tržišta od 84 hiljade, ali problematično je što je trend zapošljavanja prisutan samo u nekim sektorima.
Najveći doprinos rastu dali su sektori obrazovanja i zdravstva sa 61 hiljadom novih radnih mjesta, zatim trgovina, transport i komunalne usluge sa 25 hiljada, dok je građevinarstvo dodalo deset hiljada radnih mjesta.
Finansijski sektor zabilježio je rast od devet hiljada, dok su profesionalne i poslovne usluge jedini veći sektor gdje je registrovan pad.
Mala preduzeća sa manje od 50 zaposlenih otvorila su 65 hiljada radnih mjesta, dok su velike kompanije dodale 42 hiljade, a srednji segment je pokazao slabije rezultate.
Ekonomisti ocjenjuju da se tržište rada nalazi u fazi kada kompanije izbjegavaju otpuštanja, ali istovremeno oprezno zapošljavaju nove radnike.
Tržišta sada očekuju zvanične podatke o zaposlenosti koje će objaviti Kancelarija za stitistiku rada (BLS) krajem sedmice, a procjene ukazuju na rast od oko 55 hiljada radnih mjesta i stabilnu stopu nezaposlenosti od 4,3 odsto.
Komentari