Nove mjere, koje su Skupštini upućene na usvajanje po hitnom postupku, predviđaju i visoke novčane kazne za kršenje zakonskih odredbi.
Jedna od najznačajnijih novina u zakonskom tekstu odnosi se na proširenje obaveze izvještavanja o prihodima i imovini. Prema novom rješenju, javni funkcioneri će Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) morati da dostavljaju podatke ne samo za bračne i vanbračne partnere, već i za djecu koja žive u zajedničkom domaćinstvu.
Takođe, poseban fokus stavljen je na kontrolu osoba koje odlučuju o velikim državnim sredstvima. Obaveza podnošenja izvještaja o imovini uvodi se za članove komisija u postupcima javnih nabavki, privatizacija i koncesija čija vrijednost prelazi 250.000 eura. Do sada ova lica nisu imala tu obavezu, a Vlada ovakvu odluku obrazlaže činjenicom da ove oblasti nose „visok rizik od korupcije“.
U obrazloženju zakona koji je potpisao premijer Milojko Spajić navodi se: „Cilj zakonskih izmjena je unapređenje antikorupcijskog okvira, okvira integriteta i pravila o sukobu interesa u javnim nabavkama. Predložene mjere omogućavaju temeljnu reviziju postojećih propisa kako bi se osiguralo efikasno sprječavanje korupcije i povećalo povjerenje javnosti“, navodi se.
Izmjene donose i oštriju kaznenu politiku. Za fizička lica koja ne podnesu izvještaj u predviđenim rokovima ili dostave netačne i nepotpune podatke predviđene su novčane kazne u iznosu od 500 do 2.000 eura. Isti iznos kazne predviđen je i za one koji nanesu štetu zviždaču ili ne zaštite podatke iz prijave korupcije.
Vlada ističe da će ove promjene doprinijeti boljem nadzoru.
„Uvođenjem sankcija za neblagovremeno podnošenje izvještaja, kao i za dostavljanje netačnih informacija, osigurava se dosljedna primjena zakona i jača odgovornost svih učesnika u postupku“, navodi se.
Agencija za sprječavanje korupcije dala je pozitivno mišljenje na predložene izmjene, ocjenjujući da one omogućavaju „uspostavljanje čvrstog i efikasnog sistema koji smanjuje rizik od korupcije“. S druge strane, Ministarstvo finansija je u svom mišljenju ukazalo na potrebu dodatnog usklađivanja rokova za podnošenje izvještaja kako bi se izbjegla različita tumačenja i pravna nesigurnost kod obveznika.
Predložene izmjene su, kako se navodi u dokumentaciji, u potpunosti usklađene sa Reformskom agendom Crne Gore za period 2024–2027 i zahtjevima Evropske unije, a njihova primjena neće zahtijevati dodatna sredstva iz državnog budžeta. Novi zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu.
