PU je, kako su kazali agenciji Mina-business, prilagodila rokove za podnošenje prijava, uključujući prijave poreza na dobit, kako bi poreskim obveznicima bila olakšana tranzicija na Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS), te kako bi mogli nesmetano da ostvaruju svoja prava i izvršavaju obaveze.
Na pitanje koliko firmi prijavljuje gubitak i da li postoje sumnje da se dobit vještački umanjuje, iz PU su odgovorili da, s obzirom na činjenicu da je produžen rok za podnošenje prijava poreza na dobit i finansijskih izvještaja za prošlu godinu do petka, podaci o tome koliko je poreskih obveznika iskazalo gubitak u poslovanju će biti dostupni nakon isteka tog roka.
Porez na dobit u ukupno ostvarenim poreskim prihodima za prva tri mjeseca ove godine učestvuje sa 34 odsto.
„Od početka godine do kraja februara poreski inspektori realizovali su ukupno 56 potpunih kontrola u predmetu nadzora: pravilnost obračunavanja i prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina kojim upravlja PU za period od pet godina, odnosno od posljednjeg inspekcijskog nadzora“, naveli su iz PU.
U navedenim postupcima korekcije poreza na dobit preduzeća realizovana je kod 17 poreskih obveznika u ukupnom iznosu od 366 hiljada EUR.
„Najčešći način izbjegavanja plaćanja poreza na dobit preduzeća ogleda se kroz netačno prikazivanje odnosno uvećanje rashoda ili netačno iskazivanje odnosno umanjenje prihoda preduzeća“, objasnili su iz PU.
Uvećanjem rashoda se, kako su kazali, smanjuje osnovica poreza na dobit, čime se umanjuje oporeziva dobit.
„Rashodi preduzeća se uvećavaju po osnovu računa, odnosno faktura kojim se prikazuju troškovi i izdaci, koji se prema Мeđunarodnim računovodstvenim standardima i propisima o računovodstvu i odgovarajućim odredbama Zakona o porezu na dobit mogu priznati kao rashodi preduzeća, čime se povećava iznos rashoda u bilansu uspjeha preduzeća“, precizirali su iz PU.
Umanjenje prihoda se, kako su dodali, ogleda u netačnom prikazivanju odnosno neprikazivanju prihoda preduzeća.
„Naime, za utvrđivanje oporezive dobiti kompanije neophodno je da u bilansu uspjeha tačno iskaže podatke o svojim prihodima. Riječ je o jednom od najučestalijih načina izbjegavanja plaćanja poreza koji se ogleda u netačnom prikazivanju ukupnog prihoda od stvarno ostvarenog, što se uglavnom vrši neprikazivanjem svih ostvarenih prihoda“, rekli su iz PU.
Prekršajna odgovornost kompanije i odgovornog u tom preduzeću normirana je odredbama člana 42 Zakonom o porezu na dobit pravnih lica. Tim članom propisane su novčane kazne, u odgovorajućem rasponu, za kompaniju i odgovornog u toj firmi za učinjeni prekršaj.
„Što se tiče krivične odgovornosti, ona je normirana članom 264 Krivičnog zakonika Crne Gore kojim je propisano krivično djelo – utaja poreza i doprinosa“, zaključili su iz PU.
