Kancelar Fridrih Merc planira u petak, 17.aprila, u Parizu da predstavi konkretnu ponudu za njemački doprinos.
Detalji njemačkog predloga
Prema predlogu u koji je uvid imala Njemačka novinska agencija (dpa), njemačka vojska, Bundesver, obezbijedila bi minolovce, prateći brod i izviđačke avione. Misija bi bila usmjerena na uklanjanje mina, pomorsko izviđanje i nadzor šireg morskog područja, a započela bi nakon prestanka neprijateljstava i pod određenim uslovima.
Bundesver raspolaže sa osam minolovaca i dva ronilačka broda za protivminska dejstva, ali još nije poznato koliko bi ih moglo biti upućeno u misiju. Minolovci, dugi preko 50 metara, obično imaju posadu od 42 vojnika, koja se po potrebi može ojačati roniocima specijalizovanim za mine.
Sastanak u Parizu
Kancelar Merc u petak putuje u Pariz na međunarodni sastanak čiji su domaćini francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Očekuje se i dolazak italijanske premijerke Đorđe Meloni, dok će se ostali potencijalni partneri u misiji obezbjeđenja Ormuskog moreuza uključiti putem video-veze.
Strogi uslovi za učestvovanje
Nakon sastanka sa irskim premijerom Mihalom Martinom u Berlinu, Merc je naglasio da bi moguća misija zavisila od strogih uslova.
Pojasnio je da bi njemačko učešće moglo uslijediti tek nakon „barem privremenog prekida vatre“ i uz odobrenje vlade u Berlinu i parlamenta.
„Još smo daleko od toga“, izjavio je Merc.
Prema pisanju lista Süddeutsche Zeitung, njemačka mornarica bi za misije pomorskog izviđanja mogla koristiti i svoju logističku bazu u Džibutiju, koja se smatra strateški važnom lokacijom za operacije u regionu.
Globalne posljedice blokade
Uz direktno učešće, razmatra se i mogućnost da Njemačka preuzme dio obaveza NATO partnera u sjevernom Atlantiku kako bi oslobodila njihove snage za misiju u Ormuskom moreuzu.
Saobraćaj tim plovnim putem, kojim je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha sirove nafte i tečnog prirodnog gasa, gotovo je potpuno zaustavljen od početka iranskog rata, koji su 28. februara pokrenuli američko-izraelski vazdušni napadi.
To je izazvalo nagli rast cijena energenata širom svijeta, a zvaničnik Međunarodne agencije za energiju u četvrtak je upozorio da Evropi preostaje „zaliha kerozina za možda još šest sedmica“ ako se blokada nastavi.
Komentari