Crna Gora se tako našla među više od 90 država u koje su deportacije izvršene. Glavni pravci prisilnih povrataka bili su Turska, Gruzija, Francuska i Španija, dok se Crna Gora nalazi u donjem dijelu liste sa simboličnim brojem povrataka, što je ipak značajan podatak s obzirom na veličinu populacije i broj crnogorskih državljana u Njemačkoj.
Prema podacima, većina deportacija (preko 85%) obavljena je avionima, dok su ostale izvršene kopnenim i morskim putem. Savezna policija Njemačke često koristi tzv. čarter letove, uključujući i tzv. „mini-charter“ za maksimalno četiri osobe, uz često korišćenje sredstava fizičke prinude.
Pored ukupnih brojeva, dokument navodi i podatke o deportacijama žena i maloljetnika. Tokom prvog kvartala 2025. deportovano je 1.339 žena i 1.118 maloljetnih osoba – ali u ovim statistikama Crna Gora nije među 15 najzastupljenijih zemalja.
Važno je napomenuti da se deportacije ponekad sprovode i uprkos teškoj situaciji u zemlji porijekla. U tom kontekstu, vlasti su kritikovane zbog povratka osoba u zemlje sa lošim stanjem ljudskih prava poput Irana, Iraka i Avganistana.
Iako broj deportacija u Crnu Goru nije visok, ovaj podatak je indikator da Njemačka sve češće koristi restriktivnije imigracione politike. Istovremeno, ove informacije pozivaju na oprez među crnogorskim državljanima koji borave u Njemačkoj bez urednog boravišnog statusa.
Njemačka vlada već neko vrijeme vodi tzv. „ofanzivu povratka“, usaglašenu kroz više vladajućih koalicija, uključujući SPD, Zelene, FDP, kao i CDU/CSU. Ova strategija podrazumijeva jačanje mehanizama za deportaciju lica bez pravnog osnova za boravak, što sve češće uključuje i ljude koji su ranije imali privremenu zaštitu ili koji dolaze iz tzv. bezbjednih zemalja.
Za sada nema informacija o uzrastu, razlozima deportacije ili pojedinačnim slučajevima deportovanih crnogorskih državljana.
Dok se migraciona politika Njemačke sve više usmjerava ka ograničavanju i kontroli, brojka od šest deportacija u Crnu Goru podsjeća da ni zemlje regiona nijesu izuzete iz ove šire evropske dinamike. Iako skroman po obimu, ovaj podatak može biti indikator za buduće trendove koji će uticati i na crnogorske građane u dijaspori.
