Bivši diplomata Miodrag Lekić kazao je da je puno nepoznanica koliko će se širiti, kakav će biti ishod rata sa Iranom, te da nije napravljen precizan plan, jer se ne shvata šta je prvobitni cilj.
„Očigledno je da je Iran potcijenjen vojno. On nije poražen, on uzvraća, čak iznenađuje. Ne zna se je li cilj uništenje postrojenja ili promjena režima. Ako je promjena režima, to je mnogo teže“, kazao je on.
Ističe da je mnogo više pitanja nego izvjesnosti kako će ići rat.
„Pitanje je da li se bombama može postići demokratija. U svakom slučaju, Amerika je ušla u novu avanturu. Ponavlja se nešto što smo već vidjeli, kao da se ništa nije naučilo iz ratova i Iraku, Avganistanu, Siriji gdje su proizvedeni haosi, gdje se vojno doživio poraz. Sad su ušli u veću avanturu“, kaže Lekić.
Niko nema nostalgiju i žal ako dođe do promjene sistema u Iranu koji je autokratski, represivan, ekstremno vjerski, ocjenjuje Lekić, ali, kako kaže, postavlja se pitanje „nesrećnog“ međunarodnog prava, da li može da se eliminiše i ubije šef suverene zemlje, autokratske, koja je članica UN-a.
„To je rat koji se širi i koji je stigao do EU, što je poseban alarm“, rekao je Lekić.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da mi jesmo daleko od sukoba ali da treba da pokušamo da se ne dijelimo ko je za Trampa, ko za Iran zbog toga što imamo ranjivu ekonomiju.
„Mi jesmo daleko, ali oružja su velikog dpmeta i može neki projektil da zaluta ukoliko bismo napravili neki faul u čitavom međunarodnom ‘nepravu’ „, kazao je on.
Ističe da će se ekonomske posljedice sigurno osjetiti i u Crnoj Gori.
„Negativne posljedice će se osjetiti prvenstveno kroz cijenu energenata. Mi smo uvozno zavisni i od hrane. Ukoliko bi ovo potrajalo preko tri mjeseca barel bi mogao da ide i do 150 eura. Moreuz utiče i na cijenu osiguranja, transporta. Već od ponedjeljka cijena goriva u Crnoj Gori biće veća 7, 8 centi, da li to možemo direktno vezati za ovu krizu, ne znam, ali bojim se da se tako nešto ne nastavi“, kazao je Drecun.
On je objasnio da to povlači određene efekte.
„Imate energiju, reperkusije na javni budžet i finansije, reperkusije na turizam i trgovinu, na logistiku, investicije. Na kraju na kurs eura u odnosu na dolar. U zavisnosti od dužine trajanja sukoba, mogao bi da se pojavi deficit u budžetu u nekom kratkom roku to bi bilo do 50 miliona, ali ako bi se produžilo, to bi moglo da bude i značajno više“, objasnio je on.
Koliko će trajati rat, po mišljenju Drecuna, zavisi od toga vodi li se protiv režima ili postrojenja.
Politikolog Aleksandar Ćuković kaže da na osnovu onoga što za sad možemo vidjeti ima razloga za naku vrstu opreza, ali ne i za uzbunu.
„Geografska distanca ne mora predstavljati odvojenost od žarišta. Međutim, ako pogledamo način na koji reaguju neke značajne države EU i sama EU, vidimo da imamo disonantnih tonova koje ne možemo tumačiti kao neku vrstu disidentstva unutar EU već kao neku vrstu poziva na rezon zdravog razuma“, kazao je on.
