Iako je Elektroprivreda Crne Gore u današnjem saopštenju navela da prosjek visine januarskog računa za utrošenu električnu energiju iznosi 53,52 eura, pojedini građani sa kojima smo imali prilike da razgovaramo bili su negativno iznenađeni pristiglim računima, ali bilo je i onih koji imaju razumijevanja.
Jedan od razloga zašto se građani ne obraćaju za pravnu pomoć, ukoliko smatraju da postoje određene nepravilnosti, jeste i taj što su sudski procesi dugotrajni, smatraju u Centru za zaštitu potrošača i dodaju da su im često ruke svezane.
„Naši sudovi su vrlo neefikasni, procesi traju po nekoliko godina, a to su neke male vrijednosti, nikad na kraj s tim. Mi ne možemo da pomognemo u takvom slučaju jer se uvijek ograde da oni imaju elektronska brojila koja automatske broje, da oni ne mogu tu učestvovati ni intervenisati, a iskreno ne vjerujem u to“, kazala je Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača.
Prosječan januarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore u 2025. godini iznosio je 46,16 eura, a ove godine 53,52 eura, Elektroprivreda, kako dodaje Nikčević, ima svoja objašnjenja.
„Uvijek kažu troši se za Novu godinu, kuva se, sprema se, peče se, tako da imaju objašnjenja. Nije to baš tako jednostavan proces, treba angažovati neutralne vještake, ali pravo da vam kažem, čovjek počinje da sumnja da takvi uopšte ne postoje“, navodi Nikčević.
Visoki računi nisu jedini problemi građana sa kojima se suočavaju, kako kažu u Centru za zaštitu potrošača, postojao je i veliki broj neosnovanih optužbi za krađu električne energije, ali i nezakonite naplate zastarjelih dugova.
„Elektroprivreda radi po svome, treba im dosta para, dosta novozaposlenih, velike plate, oni će se snaći, jedino to može kontrolisati država, a to ne radi, jer je elektroprivreda država u državi“, kaže Nikčević.
Iako postoji dobar zakon za zaštitu potrošača, on se ne poštuje, ističe Nikčević.
„Zaštita potrošača je na vrlo niskom nivou, bez obzira na sve zakone, imamo koji su dobri i bez obzira na sva pravila, niti elektroprivreda poštuje pravila, niti se poštuje zakon o zaštiti potrošača“, zaključila je ona.
Pored cijene stvarne potrošnje električne energije, građani plaćaju troškove održavanja mreže, naknadu za gubitke koji nastaju prilikom prenosa električne energije, naknadu za obnovljive izvore energije, zajedničku potrošnju i porez na dodatu vrijednost na ukupan iznos. Građani koji sumnjaju u validnost visine računa bi trebalo da se žale jer, kako dodaje Nikčević, pravda jeste možda spora ali je uz prave dokaze, svakako i dostižna.
Anketu sa građanima možete pogledati u prilogu:
