Uređaj dimenzija samo 2×2 milimetra, upola tanji od ljudske vlasi, predstavlja „paradigmatsku promjenu“ u području vještačkog vida, ističu stručnjaci. Optimistični su da bi se ova tehnologija s vremenom mogla nuditi i putem javnog zdravstvenog sistema.
Implantat se ugrađuje ispod mrežnice, sloja tkiva osjetljivog na svjetlost, omogućujući pacijentima da ponovo vide slova, brojeve i riječi okom koje je prije bilo slijepo. Zahvaljujući takozvanom „prostetičkom vidu“, neki od njih sada mogu rješavati ukrštenice i čitati sitna slova na naljepnicama ljekova.
Ispitivanje je provedeno u pet zemalja
Uređaj, poznat kao Prima, „mijenja život“ pacijentima, izjavio je Mahi Mukit, viši vitreoretinalni konsultant u Očnoj bolnici Moorfields i na UCL Institutu za oftalmologiju. „Imam toliko pacijenata koji su slijepi i žele znati postoji li nešto što može vratiti vid, a odgovor je uvijek bio ne. Taj se odgovor sada promijenio.
Neki pacijenti sada čitaju knjige. Njihov kvalitet života je puno viši“, rekao je. Nalazi, objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine, pokazuju da je 84% pacijenata u ispitivanju moglo čitati slova, brojeve i riječi koristeći Primu. U prosjeku su mogli pročitati pet redaka na tablici za provjeru vida, dok prije ugradnje uređaja neki nisu mogli ni vidjeti tablicu.
Revolucionarno globalno ispitivanje uključivalo je 38 pacijenata na 17 lokacija u pet zemalja, uključujući Britaniju, Francusku, Italiju i Nizozemsku. Svi sudionici imali su stanje poznato kao geografska atrofija (GA), napredni oblik suve makularne degeneracije povezane sa starenjem (AMD).
Pacijenti „vide“ uz pomoć AI-ja
GA, koja pogađa otprilike pet miliona ljudi širom svijeta, može dovesti do potpunog gubitka vida kako centralni dio mrežnice, makula ili žuta pjega, propada. Stručnjaci procjenjuju da otprilike jedna od četiri pravno slijepe osobe u Britaniji ima GA kao posljedicu AMD-a.
Pacijenti koji su učestvovali u studiji izgubili su centralni vid u testiranom oku, zadržavši samo ograničen periferni vid. Hirurzi su izveli vitrektomiju, uklonivši želatinastu tvar oka te su postavili sićušni čip ispod mrežnice.
Za gledanje i čitanje, pacijenti nose naočare proširene stvarnosti s ugrađenom kamerom, povezane s malim kompjuterom na pojasu. Kamera šalje infracrvenu zrak čipu, aktivirajući ga. Vještačka inteligencija u kompjuteru obrađuje sliku i pretvara je u električni signal, koji putuje kroz mrežnicu i očni živac do mozga, gdje se interpretira kao vid.
‘Nova era’ u vještačkom vidu
Zahvati su se odvili u Očnoj bolnici Moorfields u Londonu prije otprilike tri godine i trajali su manje od dva sata. Šila Irvin, jedna od pacijentkinja koja je učestvovala u ispitivanju, rekla je da je prije operacije njen vid „bio poput dva crna diska“ u očima, „s iskrivljenim vanjskim dijelom“. Sada može čitati svoje recepte, rješavati ukrštenice i čitati sastojke na konzervama.
„‘Nije bilo boli tokom operacije, ali ste i dalje svjesni što se događa'“, rekla je Irvin. „To je novi način gledanja i bilo je izuzetno uzbudljivo kad sam počela vidjeti slovo“, rekla je. Muqit je zaključio da uređaj Prima omogućuje pacijentima, koji se možda osjećaju depresivno i društveno izolovano, da počnu funkcionisati i raditi stvari u kojima su nekada uživali.
„U čitavoj istoriji vještačkog vida, ovo predstavlja novu eru“, rekao je. „Slijepi pacijenti sada zapravo imaju mogućnost značajne obnove centralnog vida, što nikada prije nije učinjeno“, poručio je Muqit, prenosi Index.hr.
