Tramp je u utorak u Ovalnom kabinetu rekao kako očekuje da će projekat biti dovršen u roku od tri godine, prije kraja njegovog potencijalnog novog predsjedničkog mandata. „Kada bude potpuno izgrađena, Zlatna kupola će moći presretati rakete čak i ako budu lansirane s druge strane svijeta“, poručio je novinarima.
Projekt, inspirisan jevrejskim sistemom Željezna kupola, ima daleko šire ciljeve – dok izraelski štit pokriva teritoriju veličine Nju Džersija i fokusira se na kratkodometne prijetnje, američka verzija trebala bi štititi kontinent veličine Sjedinjenih Država, uključujući odbranu od naprednih balističkih i hipersoničnih projektila.
Za izgradnju sistema već se bore velike odbrambene i tehnološke kompanije, uključujući SpaceX Elona Muska, koje svoje ponude otvoreno upućuju američkom ministru odbrane Pitu Hegsetu. Projekat će voditi general Majkl A. Gutlajn, zamjenik načelnika svemirskih operacija u Američkim svemirskim snagama, a 25 milijardi dolara planira se osigurati iz Trampovog paketa rezanja državne potrošnje i poreznih reformi, koji pokušava progurati među republikancima u Kongresu.
Projekat predviđa lansiranje između 400 i više od 1000 satelita koji bi detektovali rakete i pratili njihov let, tvrde izvori. Uz to, planirana je i posebna flota od oko 200 satelita opremljenih projektilima ili laserima koji bi mogli obarati neprijateljske rakete.
Tramp je otkrio i kako je Kanada pokazala interes za učestvovanje u projektu te da želi biti obuhvaćena zaštitom Zlatne kupole. U izjavi za Rojters, kabinet kanadskog premijera Marka Karnija potvrdio je da se s američkom administracijom vodi dijalog o jačanju bezbjednosne i ekonomske saradnje, uključujući NORAD i projekte poput Zlatne kupole.
Pentagon je Bijeloj kući već predstavio tri varijante razvoja sistema – malu, srednju i veliku – no Tramp nije precizirao koja je odabrana, već je samo rekao kako su definisali „arhitekturu za ovaj vrhunski sistem“.
Uprkos Trampovim ambicioznim rokovima, brojni stručnjaci i vojni zvaničnici izrazili su sumnju u izvedivost projekta u tako kratkom vremenu. Penzionisani kontraadmiral Mark Montgomeri izjavio je za CNN kako smatra da bi razvoj balističkog štita mogao potrajati sedam do deset godina, a i tada bi vjerovatno štitio samo ključne savezne zgrade i veće gradove.
