Bolji uslovi finansiranja podstakli potražnju
„Kretanja cijena krajem 2025. godine oblikovali su bolji uslovi finansiranja, što je dovelo do povratka potražnje“, rekao je za Euronews Business Michael Polzler, izvršni direktor kompanije za nekretnine REMAX Europe. „Kako su se kamatne stope stabilizovale, na tržište su se vratili kupci koji su ranije odložili potragu za domom.“
Mik Kalmet iz Global Property Guidea takođe je ukazao na oporavak potražnje nakon rasta kamatnih stopa tokom 2023. i 2024. godine. „Nakon što su se Euribor i opšte bankarske kamate stabilizovale, tržište se blago oporavilo jer su ljudi koji su oklijevali sa kupovinom u nesigurnim vremenima od kraja 2024. stekli osjećaj predvidivosti“, izjavio je.
Snažan rast u Portugalu, Hrvatskoj i Španiji
Mađarska je zabilježila najveći godišnji rast cijena u četvrtom tromjesečju 2025, sa rastom od čak 21,2 odsto, pokazuju podaci Eurostata. „Mađarska, koja prednjači po rastu, posljednjih godina je promovisala subvencionisane programe za kupovinu nekretnina, što je podstaklo potražnju uz snažnu aktivnost investitora“, pojasnila je za Euronews Business Kate Everett-Allen, rukovoditeljka evropskog istraživanja stambenih nekretnina u Knight Franku.
U eurozoni su se izdvojili Portugal sa rastom od 18,9 odsto i Hrvatska sa 16,1 odsto. Slijedi ih Španija sa rastom cijena od 12,9 odsto. Everett-Allen je navela da je snažna međunarodna potražnja bila ključni faktor u sve tri zemlje.
Potražnja, podstaknuta promjenom životnog stila, kupci drugih nekretnina i strana ulaganja, uključujući digitalne nomade i penzionere, ostali su snažni čak i dok su rasli troškovi zaduživanja za domaće stanovništvo, naročito na primorskim i urbanim tržištima.
Polzler je dodao da je najjači rast cijena u Portugalu, Hrvatskoj i Španiji bio koncentrisan u ključnim urbanim i primorskim područjima gdje je potražnja bila najveća. „U Portugalu je rast cijena podstaknut veoma ograničenom ponudom, posebno u Lisabonu, Portu i okolini, ali i ciljanim mjerama državne podrške“, rekao je.
Pojasnio je da je uvođenje programa državnih garancija za mlade koji kupuju prvu nekretninu, a koji omogućava finansiranje do 100 odsto iznosa hipoteke uz državno jemstvo do 15 odsto vrijednosti nekretnine, značajno podstaklo potražnju. „Ovo je očigledno tržište prodavaca, a ograničena ponuda u kombinaciji sa ovom mjerom omogućila je prodavcima da zadrže veliku moć u određivanju cijena“, zaključio je.
I druge zemlje bilježe dvocifren rast
Slovačka (12,8%), Bugarska (12,6%), Letonija (11%), Litvanija (10,8%) i Češka (10,4%) takođe su zabilježile snažan rast cijena nekretnina veći od 10 odsto. Everett-Allen je istakla da su srednja i istočna Evropa, uz Iberijsko poluostrvo, ostvarile izuzetne rezultate u posljednjih 12 do 18 mjeseci, što je uglavnom u skladu sa snažnijim rastom BDP-a.
„Ta tržišta takođe profitiraju od ulaganja u infrastrukturu i priliva kapitala, podstaknutih promjenom životnog stila i povezanim sa dugoročnim ekonomskim izgledima“, rekla je. Kalmet je dodao da cijene u srednjoj i istočnoj Evropi brže rastu dijelom i zato što prihodi sustižu zapad, a cijene nekretnina su krenule sa niže osnove.
Rast cijena nekretnina u Danskoj (7,6%), Irskoj (7%), Rumuniji (6,7%), Holandiji (6,2%), Malti (6,1%), Kipru (6%), Sloveniji (5,8%) i Norveškoj (5,7%) takođe je bio iznad prosjeka EU, iako sa manjom razlikom. Finska je bila jedina zemlja među 29 evropskih tržišta u kojoj su cijene nekretnina pale, i to za 3,1 odsto na godišnjem nivou.
