Poslije 13 godina postojanja inicijative, sastanak je otkazao hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Nema uslova za dolazak u Hrvatsku predsjednika Srbije, ocijenio je Milanović, navodeći da izjave Aleksandra Vučića narušavaju mir i stabilnost.

Vučić je odgovorio da je Milanović umjesto otkazivanja mogao da pozove „svoje prijatelje iz Prištine i Tirane“.

Predsjednik Srbije posljednjih godinu dana optužuje Hrvatsku za miješanje u unutrašnje stvari Srbije na navodeći dokaze.

Zbog otkazivanja samita reagovala je i Evropska unija izražavajući žaljenje.

„Dobrosusjedski odnosi su u srži procesa evropskih integracija i suštinski dio puta Srbije ka EU“, naveo je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.

Dodao je da oni doprinose stabilnosti, pomirenju i klimi koja pogoduje rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i nasleđa prošlosti.

Hrvatska i Slovenija su, kao članice EU, inicirale Proces Brdo-Brioni u cilju podsticanja saradnje i ubrzavanja evropskih integracija regiona.

Učenici su i lideri Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Milanović je kao kopredsedavajući procesu Brdo-Brioni obavijestio šefove država učesnika da je odlučio da otkaže planirani sastanak u maju u Hrvatskoj.

Kabinet predsednice Slovenije Nataše Pirc Musar, kako je navedeno za RSE, bio je blagovremeno obavešten o Milanovićevoj nameri.

„Reč je o unutrašnjoj političkoj odluci predsednika Hrvatske, u koju ne možemo da se mešamo i koju stoga ne komentarišemo“, rečeno je u odgovoru.

Dodaje se da savetnici za spoljnu politiku predsednice Slovenije i hrvatskog predsednika ostaju u redovnom kontaktu sa ciljem da se osigura da se samit Procesa Brdo-Brioni 2026. održi na alternativnoj lokaciji.

Iz Zagreba je najavljeno da će se idući sastanak šefova država Procesa Brdo-Brioni održati kada se za to steknu uslovi, a nakon konsultacija kopredsednika, Milanovića i Pirc Musar.

‘Srbija tone u samoizolaciju’

Otkazivanje Samita Brdo-Brioni, za Jelicu Minić iz nevladinog Evropskog pokreta u Srbiji, loša je vijest za Srbiju i region.

„Srbija tone u samoizolaciju, a njeni odnosi sa susjedima, ako se izuzme Mađarska, nisu od posljednjeg sukoba na Kosovu, nikada bili gori“, ocijenila je za RSE.

Ona dodaje da je Srbija, do početka ove decenije, imala važnu ulogu i uglavnom povlačila koristi iz saradnje u koju je bila uključena.

„A sada se sama isključila i otkazivanje ovog samita može da pokrene čitavu lavinu sankcionisanja nedosljedne, neiskrene i smušene spoljne politike Srbije“, navela je.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ocijenio je da su izjave i postupci predsjednika Srbije posljednjih dana i nedjelja u potpunoj suprotnosti sa ciljem Procesa Brdo-Brioni.

Naveo je da narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost na području Jugoistočne Evrope.

Na to je Vučić odgovorio da je Milanović u pravu i da njemu nije mjesto u Hrvatskoj.

Ali je i dodao da predsjednik Hrvatske zbog njega nije morao da otkaže sastanak, već da je mogao da pozove „svoje prijatelje iz Prištine i Tirane“.

Vučić posljednjih mjeseci optužuje Hrvatsku, Albaniju i Kosovo kako njihov sporazum o odbrambenoj saradnji znači vojni savez protiv Srbije, što je iz tih zemalja više puta demantovano.

Hrvatski politički analitičar Jaroslav Pecnik kaže za RSE da su pozicije Srbije i Hrvatske u ovom trenutku toliko zacementirane da susret ne bi doprineo međusobnom razumevanju.

„Dapače, doprinio bi još dodatnom zatezanju međusobnih sukoba. Ali činjenica jeste da se na tome ne može ostati“, naveo je.

Ipak, ocjenjuje da otkazivanje samita nije udarac regionalnoj stabilnosti jer, kako kaže, Milanović nema veliki uticaj na regionalnu politiku.

„Ali činjenica je da se moraju naći zajednički modusi i Hrvatska mora preuzeti ulogu da bude taj vlak koji polako vuče Srbiju prema EU“, naveo je.

Kaže i da ga Milanovićev potez nije iznenadio jer, kako ocjenjuje, hrvatski predsjednik u posljednje vrijeme igra na populizam.

„Bilo je za očekivati da će se tako nešto desiti, ne možda tako drastično, ali da će se nešto tako dogoditi.“

Za šta predsjednik Srbije optužuje Hrvatsku?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić duže od godinu dana optužuje Hrvatsku i njene službe da se miješaju u unutrašnja pitanja Srbije, ne pružajući za to dokaze.

Uoči Milanovićeve odluke o otkazivanju samita, Vučić je izjavio da će „provjeriti izveštaje bezbjednosnih agencija o mogućem uticaju stranih zemalja“ na lokalne izbore u Srbiji, navodeći „logističku podršku jedne susjedne države“.

„U Kuli (opštini na sjeveru Srbije) ste imali više zagrebačkih tablica nego iz okolnih opština. A ne pričam samo o transportnoj logistici, već prije svega o medijskoj“, rekao je Vučić.

Lokalni izbori održani su 29. marta u 10 opština u Srbiji, a rezultate vladajuće Srpske napredne stranke objavio je Vučić kao predsjednik države.

Poslije izbijanja antivladinih protesta zbog smrti 16 osoba u Novom Sadu krajem 2024, vlast u Srbiji je u više navrata optuživala hrvatske tajne službe za organizovanje demonstracija, što su zvaničnici u Zagrebu oštro negirali.

Jaroslav Pecnik kaže takve optužbe nemaju osnova.

„To je u funkciji Vučićeve politike jačanja na unutrašnjem planu i izmišljanja neprijatelja sa strane, koji ništa drugo ne rade nego samo razmišljaju o tome kako će Srbiji raditi o glavi“, ocijenio je.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je takođe Hrvatsku uvrstilo na listu zemalja koje treba posjetiti samo „u slučajevima krajnje potrebe“.

Kao razlozi za tu odluku navedeni su „sve učestaliji incidenti, tenzije i nepovoljne bezbjednosne okolnosti“, bez preciziranja o kojim događajima je riječ.

Jelica Minić kaže da spoljna politika Srbije nije usmjerena na zaštitu sopstvenih građana i korišćenje resursa stvaranjem stabilnih i dugoročnih partnerskih odnosa sa neposrednim i širim okruženjem.

„Srbija predstavlja rizik za regionalnu stabilnost i od konstruktivnog aktera regionalne saradnje u prvoj deceniji ovog vijeka, pretvorila se u remetilački faktor“, ocijenila je.

Ali dodaje da činjenica da je Srbija uglavnom okružena članicama EU i NATO ograničava njen destabilizujući kapacitet.

„A Rusija je ipak daleko i njene tajne službe i prateće dezinformacije imaju ograničeno, mada vrlo opasno dejstvo u Srbiji i regionu“, navela je.

A upravo je ruskog predsjednika Vladimira Putina Vučić, kako je sam prenio, obavijestio o savezu Hrvatske, Albanije i Kosova.

Vučić je sa Putinom razgovarao telefonom 30. marta povodom produženja ugovora o isporuci ruskog gasa, od koga Srbija i dalje dominantno zavisi.