U saopštenju se navodi da rezolucija ističe demokratsko upravljanje na Kosovu, civilnu kontrolu bezbjednosnih snaga i multietnički suživot kao osnov za članstvo u Alijansi.
Kako se ocjenjuje, uključivanje Kosova u NATO predstavljalo bi “neophodnu protivtežu“ u trenutku kada protivničke snage nastavljaju da destabilizuju region, uz napomenu da bi to moglo doprinijeti sprečavanju ozbiljnijih bezbjednosnih posljedica na Balkanu.
U dokumentu se podsjeća da je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine i da ga je priznalo više od 100 država, uključujući Sjedinjene Američke Države i većinu članica NATO, ali da nedostatak jednoglasnog priznanja unutar Alijanse ostaje ključna prepreka za članstvo.
Četiri članice NATO – Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija – i dalje ne priznaju Kosovo, što zbog principa konsenzusa otežava njegovo uključivanje u programe poput Partnerstva za mir i Akcionog plana za članstvo.
Rezolucijom se te države pozivaju da preispitaju svoje stavove, uz ocjenu da je šire priznanje Kosova neophodno za otvaranje puta ka članstvu i zatvaranje „strateškog vakuuma“ u jugoistočnoj Evropi.
Self je naveo da je Kosovo pokazalo posvećenost regionalnoj stabilnosti i usklađivanju sa NATO, ali da njegov napredak ometa nedostatak priznanja od djela saveznika, dok je Loler ocjenio da je uključivanje Kosova u Alijansu ključno za suprotstavljanje rastućem uticaju protivnika u Evropi.
Kako prenosi KoSSev, u saopštenju se zaključuje da bi prijem Kosova u NATO bio značajan i za zaštitu bezbjednosnih interesa Sjedinjenih Američkih Država u jugoistočnoj Evropi. Kosovo trenutno nije dio NATO niti njegovih programa, a Alijansa je na terenu prisutna kroz misiju KFOR.