Na ovim slikama , nastalim između 1804. i kraja XIX vijeka, umjetnici ( Vasilij Polenov, Ludwig Salvatotr, Teodoro Valerio, Jaroslav Čermak i dr. ) su zabilježili ne samo nošnju i spoljašnji izgled Crnogorke, već i njen ponos, dostojanstvo i snagu. Crnogorka je kroz istoriju bila stub porodice, čuvar tradicije i tiha snaga naroda.
Upravo zato su je posjetioci Crne Gore i umjetnici posmatrali sa divljenjem i ostavljali nam svjedočanstva u svojim djelima. Zato ova izložba nije samo umjetnički događaj. Ona je mali znak poštovanja prema svim generacijam crnogorskih žena koje su kroz istoriju nosile veliki dio tereta vremena, ali i sačuvale duh naroda, njegovu kulturu i njegovo dostojanstvo. Ova izložba je znak divljenja prema crnogorskoj ženi- nekad i danas- i podsjetnik da su njena hrabrost, ljepota i dostojanstvo prpoznati izvan granica naše države.
Ana Vukotić, rediteljka, prilikom otvaranje ove izložbe je naglasila ,, da treba da zastanemo pred jednim važnim pitanjem: što zapravo gledamo kad posmatramo istorijske prikaze crnogorskih žena? Da li posmatramo dokument jednog vremena, estetski artefakt ili ogledalo načina na koji je društvo kroz vjekove razumijevalo identitet, moć i pripadnost? Izložba Crnogorka kroz vjekove postavlja upravo to pitanje. Ona nas vodi u vizuelni arhiv evropske imaginacije XIX vijeka u kojem su umjetnici, putopisci i grafičari nastojali da prikažu narode Balkana, njihove običaje i nošnje. Ova izložba predstavlja dijalog između prošlosti i sadašnjosti. Ova izložba čini jednu vizuelnu cjelinu koja potiče iz tradicije evropskih etnografski ilustracija XIX vijeka, U izloženim slikama kompozicija žene često zauzima centralno mjesto. Prikazana je u tradicionalnoj crnogorskoj nošnji, u mirnim i dostojanstvenim pozam, dok pejzaž ili neutrtalna pozadina diskretno upućuju na prostor kojem pripada. Na taj način ovi radovi ne funkcionišu samo kao ilustracija jednog vremena, već i kao vizuelni dokumenti kroz koje možemo pratiti kulturne kodove identiteta, estetiku nošnje i način na koji je evropska umjetnička imaginacija oblikovala sliku Crne Gore i njenih žena“….,, Crnogorka kroz vjekove nije samo niz ilustracija. Slike koje su izložene su dijalog između prošlosti i sadašnjosti. Pred nama su slike koje su nekad služile da objasne jedan narod Evrope. Danas, međutim, one nas pozivaju da ponovo promislimo sopstvenu istopriju, sopstvene narative i način na koji razumijemo crnogorski ženski identitet. Možda upravo u tome leži i najveća vrijednost ove izložbe: ona nas podsjeća da umjetnost nikada nije samo reprezentacija svijeta, već i način njegovog tumačenja. Ovu izložbu posmatramoi na način na koji se kroz njenu figuru oblikuje priče o kulturi, o pamćenju i kontinuitetu jedne evropske države- male Crne Gore „
