Kako je kazao, pravni osnov za započete aktivnosti monitoringa sadržan je u članu 29 Zakona o zaštiti potrošača koji zabranjuje oglašavanje koje potrošača dovodi u zabludu, podstiče ponašanje štetno po zdravlje i sigurnost i koje može ugroziti psihički razvoj maloljetnih lica.
“Zakon o nedozvoljenom oglašavanju dodatno zabranjuje obmanjujuće oglašavanje koje utiče na ekonomsko ponašanje primaoca poruke, uz posebna ograničenja u osjetljivim oblastima”, navodi Rabrenović.
On je pojasnio šta to obuhvata monitoring.
“Praćenje obuhvata sve kanale tržišne komunikacije:
– digitalni prostor (društvene mreže, influenserske promocije, sponzorisani sadržaji, internet oglasi)
– direktni marketing (SMS, Viber, WhatsApp, e-mail kampanje, newsletter sadržaji)
– prodajna mjesta i promotivne materijale putem posrednika
– sve navode o „garantovanim“ efektima i neprovjerenim zdravstvenim koristim”, navodi Rabrenović.
Prema njegovim riječima, nalazi će biti prikupljani sistematično: arhiviranje sadržaja sa vremenskim označavanjem, identifikacija kanala i načina oglašavanja. Na osnovu prikupljene dokumentacije biće sačinjen analitički izvještaj. Gdje postoji osnov sumnje na povredu propisa, informacije će biti dostavljene nadležnim organima radi postupanja u okviru zakonskih ovlašćenja.
Takođe ističe da će, o sistemskim rizicima i trendovima Institut informisati javnost.
“Zaštita potrošača nije apstraktan princip to je konkretna obaveza da se spriječi zabluda, ekonomska šteta i rizik po zdravlje građana. Posebnu odgovornost imamo prema djeci i osjetljivim grupama, gdje svaka manipulativna poruka proizvodi posljedice koje prevazilaze pojedinačnu kupovinu i zadiru u temeljna prava potrošača”, zaključio je Rabrenović.
