Izvjestilac EP-a Tonino Picula naveo je u izjavi agenciji FoNet da je o dolasku delegacije EP-a diplomatsko predstavništvo Srbije u Briselu uredno obaviješteno, a na programu je radila i Delegacija Evropske unije u Beogradu.
Mislim da je mnogo veći problem to što predsjednik Aleksandar Vučić odbija da dođe na sastanke o politici proširenja EU i stanju pregovaračkog procesa sa Srbijom, čak i kada ga na njih pozovu, rekao je Picula.
Prema njegovim riječima, Vučić je vrlo otvoreno odbio dijalog o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana i Srbije, kao što je to bio slučaj na samitu EU, Zapadni Balkan nedavno u Briselu, na kojem je odbio da učestvuje.
“Ne znam koji to sagovornici iz EU uopšte odgovaraju političkom vrhu Srbije. Ne žele stalnog izvjestioca za Srbiju, delegaciju EP-a, pa čak ni svoje stranačke partnere iz EPP-a, koji su dio delegacije. Kako uopšte misle da vode smislen dijalog o putu Srbije ka članstvu u EU ako na taj način sužavaju krug sagovornika iz te iste EU?”, upitao je Picula.
Naglasio je da cilj dolaska delegacije EP-a ostaje nepromijenjen, bez obzira na to što bi razgovori sa najodgovornijim političarima za stanje u zemlji značajno doprinijeli sadržaju misije.
EP želi direktno da čuje kako Srbija vidi izlaz iz političke krize
Picula je ukazao da je Evropski parlament institucija EU koja ima važnu ulogu u ulasku neke zemlje kandidata u EU i da EP mora ratifikovati pristupni ugovor buduće članice Unije, dodajući da EP sistematski prati stanje pregovora, ali i ukupno stanje u zemlji kandidatu.
S obzirom na to da Srbija već duže vrijeme prolazi kroz turbulentno razdoblje, Evropski parlament želi direktno da čuje kako ključni politički i društveni akteri vide ne samo situaciju, već i moguća rješenja krize, rekao je Picula.
Zbog toga je planirano da se, osim sa političarima, delegacija EP-a sastane i sa predstavnicima medija, civilnog društva i akademske zajednice.
Srbija kasni u procesu pristupanja Uniji, iako je pregovore započela prije više od 10 godina, a trenutno je u zastoju i bez otvorenih novih pregovaračkih poglavlja, klastera već skoro tri godine.
Evropska komisija je u svoja posljednja dva izvještaja ukazala da nema željenog napretka u ključnim oblastima, vladavini prava i reformi pravosuđa, uz kontinuirani politički pritisak na sudstvo i tužilaštvo, nazadovanje u oblasti slobode izražavanja i medijskih sloboda, kao i u borbi protiv korupcije.
