Iz MVP su Vijestima rekli da je u toku priprema dokumenta i da će on biti stavljen na javnu raspravu.
Oni su naveli da su strategiju počeli da pišu tokom prošle godine i da se period na koji se odnosi poklapa “s očekivanim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji (EU)”, koje, prema njihovim riječima, predstavlja snažnu potvrdu reformskog procesa zasnovanog na poštovanju evropskih vrijednosti.
Iz MVP su dodali da međunarodno okruženje karakterišu rastuće globalne nestabilnosti, izazovi za evropsku i međunarodnu bezbjednost, geopolitički i ekonomski izazovi, kao i učestala kršenja međunarodnog prava, demokratskih standarda i ljudskih prava.
U takvim okolnostima, kako su kazali, uspješno sprovođenje spoljne politike zahtijeva proaktivan, planski i koordinisan pristup, zasnovan na sposobnosti blagovremenog prepoznavanja budućih trendova, prilika i izazova, kao i upravljanja njima na način koji jača otpornost društva i međunarodni položaj Crne Gore.
“Polazeći od navedenog, prepoznata je potreba za donošenjem jedinstvenog planskog dokumenta koji obezbjeđuje jasno usmjerenje, kontinuitet, međuinstitucionalnu koordinaciju i odgovornost u sprovođenju vanjskopolitičkih prioriteta”, poručili su iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović.
Poseban akcenat, kako su naveli iz MVP, stavljen je na proces planiranja, imajući u vidu da se strategija spoljne politike prvi put nakon obnove nezavisnosti 2006. priprema na ovaj način.
Oni su kazali da je izrada dokumenta zasnovana na metodologiji koju je usvojila Vlada, a koja se, između ostalog, rukovodi principom transparentnosti i obuhvata opsežne analize trenutnog stanja, uz uključivanje različitih zainteresovanih strana.
“S obzirom na to da u početnoj fazi izrade strategije nije bilo odziva na eksterni javni poziv za konsultovanje zainteresovane javnosti, organizovane su konsultacije s relevantnim predstavnicima stručne i akademske zajednice, civilnog sektora i privrede”, rekli su iz Ministarstva.
Oni su dodali da je uključivanje zainteresovanih strana omogućilo sagledavanje različitih perspektiva u oblasti vanjske politike, pri čemu su interni akteri obezbijedili institucionalni uvid, dok su eksterni doprinijeli kritičkom sagledavanju ključnih pitanja.