„Kada se nešto desi u našoj zemlji, mi se uvijek bavimo posljedicama, a ne uzrocima. Mi smo imali jednu vlast trideset godina koja je uradila, pa ja mogu slobodno da kažem nešto najgore što su mogli da urade prema svojim građanima, jednu katastrofu prema onoj najranjivijoj kategoriji kako su se ophodili, kako su se dijelile te socijalne pomoći, kome su se dodjeljivali socijalni stanovi. To su pitanja kojima bi, možda, trebalo i Tužilaštvo da se pozabavi“, ističe Milošević.
Za državu socijalne pravde potrebne su korjenite i suštinske promjene, tvrde u Građanskom pokretu URA. Ističu da je pitanje reforme mnogo više od administrativnog – to je pitanje dostojanstva, jednakih šansi i stvarne podrške onima kojima je najpotrebnija.
„Ali, ako mi i danas posle 5-6 godina od smjene vlasti ne vidimo neke pomake u odnosu na taj režim i sistem koji je vladao ranije, onda i mi svi snosimo dio odgovornosti. Svi mi zajedno kao država, političke partije, posebno parlamentarne, vlast pogotovo, ima najveću odgovornost za stanje siromaštva u kome se država danas nalazi“, kazala je Ljiljana Jokić Cap.
Ključno je da država ima uvid u socijalne kartone Centara za socijalni rad, kako bi tačno znala kome je pomoć najpotrebnija, pojašnjava predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojevic.
„Ja se zalažem radi naše budućnosti, radi smanjenja dugoročnog siromaštva da se Glavni grad pozabavi socijalno ugroženom djecom, da im omogući što se školovanja tiče sve besplatno, do okončanja školovanja. Da li je to zanat ili fakultetska diploma, zavisno od njihovih potencijala, ali zaista da ne dozvolimo da nam djeca budu gladna da nam djeca odustaju od školovanja zato što nemaju njihovi roditelji novac“, ističe Medojević.
Svaka zanemarena potreba najugroženijih nije samo neuspjeh sistema, već nepravda koja ponižava građane i razotkriva nemoć države. Crna Gora treba da socijalnu pravdu postavi kao temelj, a ne dodatak javnim politikama, poručile su sagovornice RTV PG.
