Dok američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da su razgovori sa Teheranom u toku i da Iran „očajnički želi dogovor“, iranske vlasti to negiraju i poručuju da trenutno nemaju namjeru da pregovaraju, ističući da će nastaviti da se brane.
U međuvremenu, Tramp insistira da je rat bio nužan, dodatno podgrijevajući zabrinutost zbog daljeg razvoja sukoba.
Tramp je izgleda sve više zainteresovan za pronalaženje izlaza iz rata sa Iranom, ili kako on to govori „stišavanjem“ rata koji je počeo 28. februara. Ali njegova izlazna strategija je nejasna.
Trampove pomiješane poruke sugerišu da je i dalje neodlučan šta bi bilo bolje preduzeti – pojačavanje sukoba u pokušaju da ga što prije okonča ili da insistira na postizanju dogovora sa Teheranom. Tramp je 24. marta signalizirao da bi SAD mogle da primijene obje strategije istovremeno.
Poslije nekoliko sati od njegove izjave, vojna komanda je naredila slanje kopnenih snaga u Iran, a američki pregovarači su Iranu poslali novi mirovni plan od 15 tačaka.
Da li su vođeni pregovori?
Bijela kuća je pozivala Iran da prihvati sporazum, prijeteći da će udariti zemlju jače nego ikad ako to ne učini, podstičući dalju zabunu oko Trampovih namjera.
„Predsjednik Tramp ne blefira i spreman je da ‘oslobodi’ pakao. Iran ne bi trebalo ponovo da pogriješi u procjenama“, rekla je novinarima Kerolajn Levit, portparolka Bijele kuće.
Iran je odgovorio odbacivanjem mirovnog predloga, što je izazvalo pitanja jesu li dvije zemlje zaista vodile ozbiljne diplomatske pregovore.
Zapanjujući razvoj događaja tipičan je za Trampov pristup ratu koji je zahvatio Bliski istok, potresao globalnu ekonomiju, dobio „ne“ od mnogih saveznika i otvorio razdor među različitim frakcijama Republikanske stranke.
Zvaničnici Bijele kuće ponavljaju tvrdnje da je Amerika ta koja diktira tok događaja na Bliskom istoku, odnosno u sukobu sa Iranom.
Međutim, iransko odbacivanje mirovnog plana podvuklo je činjenicu da Tramp ne može u potpunosti da kontroliše pravac sukoba.
Eskalacija budi zabrinutost
Kako rat eskalira, unutar američke administracije raste zabrinutost da Tramp nema konkretan plan za ono što slijedi, prema riječima bivših američkih zvaničnika i spoljnih saveznika bliskih Bijeloj kući, od kojih su neki govorili pod uslovom anonimnosti.
„Veoma su zabrinuti jer je jasno da Tramp nije razmislio o svemu ovome“, rekao je bivši visoki zvaničnik administracije koji je služio pod Trampom u njegovom prvom mandatu, a koji je tražio da ne bude imenovan.
Pored Trampovih širih ratnih ciljeva, otvoreno je pitanje kako SAD mogu da obezbijede Ormuski moreuz, kroz koji protiče približno 20 procenata svjetskog izvoza nafte i gasa.
Blizu mjesec dana od početka rata, SAD još nemaju odgovor za zaustavljanje iranskih napada na trgovačke brodove u tom plovnom putu koji su doveli do skoka cijena nafte.
Svi Trampovi pozivi saveznicima iz NATO-a i drugima da pomognu nisu uslišeni.
Trampov problem Ormuski moreuz
„Trampov problem je Ormuski moreuz. Ako ga ostavi u iranskim rukama, biće mu teško da proglasi pobjedu“, kaže Stiven Hedli, koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost nekadašnjeg predsjednika Džordža V. Buša.
Trampov propust da se „konsultuje sa drugim zemljama jedan je od razloga zašto administracija ima toliko problema da pridobije saveznike da pomognu“, dodao je on.
Neizvjesnost u Vašingtonu oko sljedeće faze rata pojačana je u srijedu kada su se pojavili novi detalji o predloženom mirovnom planu administracije.
Majk Džonson, predsjedavajući Predstavničkog doma – donjeg doma Kongresa, ponovio je uvjerenost Bijele kuće kada je novinarima na Kapitol Hilu rekao da misli da SAD „završavaju“ vojnu operaciju.
