Od kraja 2008. godine Ćehotina teče betonskim koritom i kroz tunele. Izmještena je, jer su ispod i duž njenog prirodnog toka bile ogromne rezerve uglja, čijim iskopavanjem je obezbijeđena struja vrijedna milijarde eura.
Danas, iz istih razloga, Ćehotini se gradi novo korito, na trasi kuda je nekada tekla.
„Izmještanjem rijeke otvaramo front radova do kopa Kalušići i otvaramo po rudarskom projektu mogućnost eksploatacije do 2049. godine. Da nijesmo ove godine završili izmiještanje Ćehotine TE Pljevlja bi stala što bi imalo katastrofalne posljedice za energetski sistem“, kazao je Nemanja Laković izvršni direktor Rudnika uglja.
Zbog toga je ovaj posao država proglasila javnim interesom, a njegovu cijenu na oko 16 miliona eura bez PDVa snizili su radovi koje je preduzeće samo realizovalo.
„Rudnik uglja finansira ovaj posao iz sopstvenih sredstva, obezbijedili smo kredit po najpovoljnijim uslovima“, ističe Laković.
Učešćem svoje mehanizacije i ljudstva u radovima Rudnik je ubrzao realizaciju projekta. Do sada je urađeno više od petine posla, koji će ako to dozvole vremenske prilike, vjeruju rudari, biti završen kada i radovi u TE.
„Radi se u tri smjene i odlična je dinamika i nadamo se da će u predviđenom roku završiti“, naglasio je izvršni direktor.
Vraćanje Ćehotine u približno prirodnI tok pozdravljaju i ekolozi, a to bi uz ove godine planiranu rekultivaciju 34 hektara trebalo da, smatraju u Rudniku, poboljša i ekološku sliku grada.
„Korito rijeke će se približiti gradu i stvoriće se jedna zona koja je pogodna za nove investicije, predvidjeli smo i jedan turistički kompleks“, kazao je izvršni direktor Rudnika uglja.
Ekološki aktivista Vaso Knežević naglašava da će biti bolja situacija sa ekološkim statusom rijeke nego što je sada, ali neće biti bolje nego prije 50 godina.
Novo, staro korito Ćehotine sigurna je garancija stabilnosti elektroenergetskog sistema, barem do 2041. godine koja sve više figurira kao posljednja godina rada pljevaljske termoelektrane.
