Lične podatke građana obrađuju brojni subjekti – od državnih organa i javnih ustanova do banaka, telekomunikacionih operatera, drugih pravnih lica i pojedinaca. Najviše primjedbi na kršenje zakona odnosi se na video-nadzor.
„Ono što mi možemo pratiti i sa sigurnošću možemo reći da se građani najčešće obraćaju zbog svojih ličnh podataka, odnosno koji smatraju da su im povrijeđena prava od strane državnih institucija i organa lokalne uprave“, kazao je Sabahudin Delić iz Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Na kršenje zakona putem video-nadzora ukazuje i slučaj RTV Podgorica, gdje su od početka rada lokalnog javnog emitera bile instalirane nadzorne kamere preko kojih je nezakonito vršen video i audio nadzor zaposlenih.
„Imao sam uvid u predmet i od početka do kraja, naš kontrolor je došao do saznanja na osnovu dokumentacije i same izjave subjekta nadzora da je u potpunosti prekršen zakon o zaštiti podataka. Uveden je nadzor u instituciju s tim da nije obavješten nadzorni organ, nije imao interno pravilo. Nije bilo obaveštenja, a tiče se da zaposleni moraju da znaju koliko se snimaju. Subjekt nadzora nije imao ni saglasnost zaposlenih ili sindikata“, istakao je Zoran Bošković iz Agencije.
Za legalan video nadzor, moraju postojati razlozi uvođenja, odluka nadležnog organa i interno pravilo obrade.
„Podatke koji su prikupljeni putem video nadzora ne može svako obrađivati, odnosno ne može svako imati uvid. Ne mogu se dati na korišćenje nekim trećim licima bez prethodnih uslova. Zaposleni i posjetioci moraju biti obavješteni da je objekat pod video nadzorom“, zaključuje Delić.
Iz Agencije apeluju na građane da pažljivo dijele lične podatke i provjere postoji li zakonski osnov ili saglasnost za njihovu obradu. Posebno upozoravaju na dijeljenje podataka i fotografija na internetu, jer digitalni sadržaji ostaju trajno dostupni i lako mogu biti zloupotrijebljeni.
