Evropska unija unapređuje ljudska prava kvir i trans osoba, saopštili su iz Asocijacije Spektra nakon što je Sud pravde EU odlučio u korist tih osoba, u predmetu protiv Mađarske, zbog anti-LGBT propaganda zakona.
“ Presuda ima pozitivne implikacije za zaštitu prava LGBTI osoba u pravu EU na najvišem nivou, u svim oblastima, jer je po prvi put utvrdila kršenje člana 2. Ugovora o Evropskoj uniji , utvrdivši da su kršenja prava EU ovim zakonom rezultat horizontalnog diskriminatornog pristupa prema LGBTI osobama. Ova presuda ima direktne implikacije i na Crnu Goru, koja kao zemlja u procesu pristupanja EU ima obavezu usklađivanja svog zakonodavstva s pravnom tekovinom Unije“, navode u saopštenju.
Naglašavaju da presuda ima implikacije i na pravno priznavanje roda, naročito uzevši u obzir da je Sud utvrdio da je Mađarska prekršila član 2. Ugovora o Evropskoj uniji diskriminacijom osoba na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Ovo označava prvu sudsku praksu Suda pravde EU u vezi s kršenjem temeljnih vrijednosti EU i nadopunjuje prethodnu sudsku praksu Suda pravde EU u vezi sa zaštitom od diskriminacije transrodnih osoba, podižući je na nivo Ugovora. Kao dio svoje analize, Sud se poziva na slučajeve Suda pravde EU (Mirin, Mousse and Deldits, Shipova), a koji se odnose na pravno priznavanje roda, naglašavajući pravo na privatni i porodični život i vrijednosti poštovanja ljudskog dostojanstva i jednakosti.
Iz NVO Spektra navode da u svjetlu ubrzanja pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom o članstvu, te dobrih vijesti o formiranju ad hoc grupe za kreiranje nacrta pristupnog ugovora, dužni su da skrenu pažnju da je Crna Gora kao buduća članica Evropske unije u obavezi da uskladi svoje zakonodavstvo i mehanizme implementacije istog sa pravnom tekovinom Evropske unije.
„Naime, Crna Gora je i dalje jedna od svega devet zemalja Savjeta Evrope koje zahtijevaju nehumani i invazivni proces prinudne sterilizacije samo kako bi trans osobe imale dokumenta koja odgovaraju njihovom identitetu. Kako bi se uklonila ova praksa, te Crna Gora implementirala i praksu Evropskog suda za ljudska prava (što predstavlja i završno mjerilo u odnosu na poglavlje 23), koja je još 2017. godine ovu praksu označila kršenjem prava na privatan i porodični život, neophodno je usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koje je planirano za kraj drugog kvartala 2026 godine“, ističu u saopštenju.