Pozivaju na mir i razoružanje.
– U Crnoj Gori živimo u prividnom miru, sa režimom koji podržava nepravdu i nasilje, guši nadu i obesmišljava borbu za dostojanstven život. Ključne karakteristike tog stanja su: Državni resursi – kultura, obrazovanje, priroda – sistematski se uništavaju i privatizuju. Kriminal, korupcija i nasilje su postali norma podržana lažima političke elite o borbi protiv toga. Klasne razlike su vidljive, društvo je duboko podijeljeno. Pravda je selektivna i za žrtve nedostižna. Politički diskurs je nacionalistički i klerofašistički. Revizionizam je postao zvanična politika. Ljudska prava su selektivna, često samo deklarativna. Proces evropskih integracija služi za unutrašnju manipulaciju, a ne za stvarne reforme. Ratni zločini iz devedesetih ostaju nekažnjeni – pravno, politički i moralno pa je suočavanje sa prošlošću premješteno u vrijeme đedova i prađedova. Marginalizovane grupe, naročito žene, ostaju izvan ozbiljnog društvenog interesa. Mladi masovno napuštaju zemlju ili žive zavisničke živote – navodi se u saopštenju.
Od početka godine nakon drugog masovnog žločina na Cetinju svjedočimo, kako su kazali, organizovanom državnom nasilju nad Prijestonicom Crne Gore i žiteljima grada.
– Nesposobnost državnih organa da adekvatno reaguju na zločine (pravno i moralno) maskira se ćutanjem, prebacivanjem odgovornosti na druge i ignorisanjem bola žrtava i preživjelih. Otvara se postor politizacije i mistifikacije. Izostanak odgovornosti i saosjećanja stvara dodatnu patnju, strah i besmisao kod građanstva ali i budi otpor kod svih koji traže pravdu i dostojanstvo. Podržavamo proteste građana/ki Cetinja jer ispunjavanje njihovih zahtjeva vodi pravdi i stvara uslove za osjećanje sigurnosti i mira na Cetinju – piše u saopštenju.
Suprotstavljaju se, ističu, svakom obliku nepravde, nasilja, militarizma, klerikalizma i nacionalizma.
– Pozivamo žene Crne Gore da dignu glas, podrže razoružanje u Crnoj Gori (hitno usvajanje i sprovođenje Markovog i Mašanovog zakona) i svaki vid nenasilne borbe za pravdu i mir, prvenstveno na Cetinju i Crnoj Gori, a onda u okruženju i svijetu – zaključili su iz udruženja ANIMA.
