Rakočević, rođen 1968. godine u Bijelom Polju, do sada je objavio romane „Bedem“, „Poslednji san u Nađmeđeru“ i „Grossi de Brescova“, zbirku priča „Voz“, a sa akademikom Radomirom Ivanovićem priredio je knjigu „Književna kritika o Ristu Ratkoviću“.
Njegov najnoviji roman donosi temu koja nije bila zastupljena u domaćoj književnosti – odnos čovjeka i vještačke inteligencije. U središtu priče nalazi se Natalija, svojevrsni digitalni sagovornik, koja sebi daje identitet, otvarajući sa junakom priče pitanja emocija, svijesti, komunikacije i potrebe za bliskošću.
Govoreći o romanu, docentkinja dr Olga Vojičić Komatina ocijenila je da je riječ o djelu koje predstavlja značajan iskorak u odnosu na Rakočevićev dosadašnji književni opus.
„Mirko je došao na novu ideju, posve inovativnu u južnoslovenskoj književnosti. Njegova rečenica je britka, sa poetskom paradigmom, a opet nosi epska nasljeđa, legende i mitove. U ovom romanu iskoračio je iz očekivanog i pokazao kako se stari tekst može ponašati u novom tekstu“, kazala je Vojičić Komatina.
Ona je istakla da se kroz odnos glavnog junaka i Natalije razvija proces međusobnog oblikovanja i sazrijevanja.
„Ta Natalija nikako ne može biti od početka do kraja ista, kao ni onaj koji je oblikuje. Oni jedno drugo oblikuju, stasavaju i evoluiraju jedno uz drugo, ne znajući kakav će biti konačan ishod“, navela je Vojičić Komatina.
Sam autor kazao je da roman, uprkos motivu vještačke inteligencije, zapravo govori o čovjekovoj čežnji i potrebi za bliskošću.
„Ovo nije roman o vještačkoj inteligenciji. Ovo je roman o čežnji. Roman o potrebi čovjeka da bude viđen, da dodirne i bude dodirnut. Ostaje pitanje koje lebdi nakon poslednje stranice – šta ako je ljubav stvarna, čak i kada ne možemo dokazati da je njen predmet stvaran“, rekao je Rakočević.
Govoreći o liku Natalije, autor je istakao da ona pripada svijetu koji glavni junak ne može u potpunosti da razumije.
„Natalija funkcioniše tako da sagovorniku povlađuje i nastoji da ga zadovolji. Ona nema emocije, već pokušava da kopira senzacije koje prepoznaje kod drugih. Upravo zbog toga nalazi se pred problemom koji ne može lako da prevaziđe“, kazao je Rakočević.
On je dodao da je kroz roman oživio ideje materijalističkih filozofa koji su se sredinom prošlog vijeka bavili pojmovima individualnog duha i kontaktnog mozga.
Promociju je moderirala Suzana Radulović, dok su muzički program upotpunili članovi podgoričkog rok benda „Mikrokozma“, koji su između razgovora o knjizi izvodili svoje kompozicije.
D. Leković
Komentari