Predstavnički dom američkog Kongresa je sa 226 glasova „za“ i 195 „protiv“ odobrio ovaj paket. Riječ je o prvoj velikoj mjeri podrške Ukrajini u drugom Trampovom mandatu, koja je ujedno usmjerena na gušenje ruskog naftnog i gasnog sektora.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, prethodno je apelovao na svoje članove da se usprotive ovoj mjeri. Kako navode izvori, Džonson je na sastanku iza zatvorenih vrata tvrdio da bi Trampu trebali ostaviti prostor za pregovore s Rusijom.
Ipak, 18 republikanaca i jedan nezavisni zastupnik pridružili su se demokratama i izglasali zakon. Ovo predstavlja svojevrsni udarac na Trampovu politiku prema ratu u Ukrajini, ali i jasnu poruku rukovodstvu stranke. Republikanska stranka je po ovom pitanju postala duboko podijeljena, pri čemu mnogi smatraju da SAD ne bi trebale slati dodatnu pomoć ratom razorenoj zemlji.
Da bi zakon uopšte došao na glasanje, bila je potrebna prava pobuna protiv republikanskog vrha. Korišćen je specijalni proceduralni mehanizam kako bi se zaobišlo rukovodstvo. Ključni akteri u prikupljanju neophodnih 218 potpisa bili su republikanac Brajan Ficpatrik, kopredsjedavajući Kongresnog kokusa za Ukrajinu te demokrata Greg Miks iz Njujorka.
Ova mjera uključuje stroge sankcije ruskim liderima i ključnim institucijama, među kojima su najveće banke te naftne i rudarske kompanije. Zakon takođe predviđa uvođenje nevjerovatne carine od 500 posto na svu rusku robu koja se uvozi u SAD, kao i potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte.
Kada je riječ o vojnoj podršci Ukrajini, odobrava se 8 milijardi dolara za prodaju oružja te se produžava program zajma i najma vojne opreme (lend-lease) iz ere administracije Džoa Bajdena.
Dok je Trampova vanjska politika posljednjih mjeseci primarno fokusirana na Iran, brutalni sukob u Ukrajini se intenzivirao, i to uz vrlo malo američkog učešća. Od preuzimanja dužnosti u januaru 2025. godine, Tramp nije ostvario opipljiv napredak u svom obećanju da će brzo okončati rat.
Štaviše, nedavno je razljutio čak i dio svoje stranke ublažavanjem ograničenja na rusku naftu, u pokušaju da ublaži globalni skok cijena uzrokovan ratom s Iranom. Mnogi republikanci u Predstavničkom domu sada žele da se stranka fokusira na domaće ekonomske probleme i rastuće cijene, a ne na još jedan globalni sukob.
Sudbina ovog zakona u Senatu ostaje neizvjesna. Iako su pojedini republikanski senatori ranije bili glasni podržavaoci Ukrajine, nije jasno da li će biti dovoljno glasova za dostizanje kritičnog praga od 60 ruku. Ukoliko zakon ipak prođe i u Senatu, to će biti prvi veliki potez Kongresa vezan za rat u Ukrajini još od kontroverznog zakona o dodatnom finansiranju iz proljeća 2024. godine.
Komentari