Usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije jedan je od glavnih zadataka Crne Gore u pregovaračkom procesu. Međutim, u oblasti temeljnih prava, usvajanje normi često ne prati i njihova adekvatna primjena. Analize civilnog sektora i međunarodnih partnera pokazuju da formalni napredak na papiru ne oslikava realno stanje na terenu, posebno kada je riječ o marginalizovanim grupama.
„Možemo slobodno reći da smo nespremni u tom slučaju jer imati zakon, a ne primjenjivati ga adekvatno, znači da mi imamo samo zakone na papiru i oni nemaju svu težinu kao onda kad bi se ti zakoni adekvatno i primjenjivali, mi upravo zbog tog pitanja i pokrećemo ovu temu godinama unazad da je zakone neophodno konstantno implementirati na adekvatan način kako bi se i na kraju kao jedan produkt takve implementacije bio taj veći stepen društvene prihvaćenosti LGBTIQ osoba“, kazala je direktorica Queer Montenegro Staša Baštrica.
Da zakoni u Crnoj Gori imaju administrativnu funkciju, ali ne i suštinski društveni efekat, najbolje pokazuju najnoviji statistički podaci. Crnogorski gradovi, a prvenstveno Budva i Podgorica, postali su regionalni centri za sklapanje istopolnih partnerstava. Ipak, iza rekordnih brojki krije se jasan paradoks, većinu onih koji staju pred crnogorske matičare čine strani državljani.
„Cilj Ministarstva ljudskih i manjinskih prava je da se tokom ove godine u potpunosti omogući primjena Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, kako bi LGBTIQ osobe u Crnoj Gori ostvarivale prava koja su im zakonom garantovana“, saopštio je ministar Fatmir Đeka.
Na brže uklanjanje barijera opominje i Brisel. Evropska komisija u svojim izvještajima redovno naglašava da bez mjerljivih rezultata na terenu i promjene društvene svijesti, evropski standardi ostaju nedostižni.
„Zakonodavni i institucionalni okvir za osnovna prava u Crnoj Gori je u velikoj mjeri uspostavljen, a država uglavnom ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Ipak, potrebni su dodatni napori kako bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao i obezbijedio pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za osobe u ranjivim situacijama“, kažu iz Evropske komisije.
Jasno je da se izgradnja inkluzivnog društva ne završava pukim glasanjem u parlamentu, već je neophodno da se ona živi, a ne da se, kako upouoravaju iz civilnog sektora, seksualna orjentacija koristi kao sredstvo za političke obračune u pojedinicm situacijama.
Ovaj podatak jasno ilustruje jaz između slova na papiru i realnosti. Dok stranci koriste pravne benefite koje Crna Gora formalno nudi, domaća LGBTIQ zajednica se, zbog i dalje izražene homofobije, društvene distance i tradicionalizma, rijetko odlučuje na zvaničnu registraciju partnerstva, birajući život u anonimnosti.
Da sistem i te kako kasni, potvrđuju i sa najviših državnih adresa. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, na sastanku sa predstavnicima resornih ministarstava sredinom maja, podsjetio je da je od usvajanja akta u Parlamentu prošlo skoro pet godina. Međutim, izvršna vlast još uvijek nije završila svoj dio posla, pa zakonski i podzakonski okvir koji bi omogućio punu primjenu prava i dalje nije u potpunosti usklađen.
