„Uvođenje taksi na izvoz cjelokupne električne energije iz regiona (Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika – CBAM) na evropsko tržište dovelo je do neizvjesnosti i smanjenog interesovanja partnera iz EU za kupovinu te energije, uključujući i onu iz obnovljivih izvora, što je imalo za posljedicu pad izvoza uprkos povećanoj proizvodnji hidroelektrana“, navodi se u pismu koje je Šahmanović uputio Odboru za industriju, istraživanje i energetiku Evropskog parlamenta.
Vijesti pišu da se u pismu, koje je Šahmanović u ime Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije uputio Odbora, traži izmjena Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu pravila o električnoj energiji kao CBAM robi.
Šahmanović je u pismu, u koje je list imao uvid, upozorio da bi postojeća pravila CBAM-a mogla ugroziti povezivanje elektroenergetskog tržišta Zapadnog Balkana sa EU.
U Crnoj Gori se od 1. januara primjenjuje Mehanizam prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika (CBAM), koji podrazumijeva da svi koji u EU izvoze struju proizvedenu iz uglja i sa mnogo zagađenja, moraju platiti dodatnu taksu na izvoz određenih proizvoda sa visokim emisijama ugljen-dioksida.
Šahmanović je podsjetio da se u regionu Zapadnog Balkana godinama aktivno radi na usklađivanju domaćeg zakonodavstva u oblasti električne energije, obnovljivih izvora i klimatske akcije sa pravnom tekovinom EU.
„Kao rezultat toga, naše zemlje su značajno napredovale u prenošenju pravila EU u oblasti električne energije, što je ključni korak ka spajanju tržišta. Pozitivna verifikacija EK značiće da su naše vlade i nacionalni parlamenti uradili svoj dio posla i dostigli tačku bez povratka ka integraciji sa tržištima električne energije EU”, naveo je Šahmanoviuć u pismu.
On je podsjetio da je CBAM ušao u definitivnu fazu 1. januara i uveo dodatnu naknadu na svu električnu energiju koja potiče iz regiona, bez obzira na izvor proizvodnje. To je, prema njegovim riječima, dovelo do neizvjesnosti na tržištima i pada interesovanja evropskih partnera.
„Iako su principi i ciljevi politike CBAM-a u pogledu olakšavanja tranzicije ka energetskim sistemima sa visokim udjelom obnovljivih izvora energije, kao i integracije trećih zemalja u tržište EU radi doprinosa sigurnosti snabdijevanja, pohvalni, zabrinuti smo da cilj, posebno onaj koji se odnosi na spajanje tržišta, možda neće biti ostvariv sa trenutnim odredbama uredbe”, kazao je Šahmanović.
On je dodao da pet država Zapadnog Balkana, kao zemlje kandidati, u potpunosti prepoznaju i podržavaju energetske i klimatske ambicije EU, te kroz pregovore o pristupanju i programe poput Reformskih agendi, postepeno rade na pravovremenom ispunjavanju obaveza.
“Jasan raspored neophodnih reformi u procesu pristupanja obezbjeđuje regulatornu sigurnost i predvidljivost, što je ključno za uspješnu pripremu naših društava i ekonomija da prihvate promjene. CBAM, međutim, uvodi strožije uslove i kraće rokove, te se takođe čini da blokira naše napore za uspješno spajanje tržišta električne energije“, naveo je Šahmanović.
On je rekao da države Zapadnog Balkana smatraju da bi ograničena, ali ciljano usmjerena dorada izmjena koje je EK predložila u decembru prošle godine bila korisna, te bi pomogla da se obezbijedi da relevantne politike i ciljevi EU u oblastima pristupanja, integracije energetskog tržišta i klime budu primijenjeni na međusobno podržavajući način.
Elektroprivreda (EPCG) je zbog primjene CBAM u prva tri mjeseca imala umenjene prihoda za 13 miliona prilikom izvoza struje.
“Kako EPCG nije direktni uvoznik u EU, uticaj se manifestuje kroz cijene električne energije na tržištima koja su dio carinskog područja Unije. U periodu od januara do marta, zbog povoljne hidrologije i izražene prodaje, vrijednost te prodaje umanjena je oko 13 miliona EUR zbog CBAM-a”, rekli su ranije iz elektroenergetske kompanije.
