Jokić je u intervjuu Agenciji MINA rekla da je cilj o zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja godine ambiciozan, a dinamika izrazito složena.
“U decembru prošle godine Crna Gora je zatvorila pet poglavlja i ušla u ovu godinu sa ukupno 11 zatvorenih. Do danas je taj broj porastao na 14 zatvorenih poglavlja”, navela je Jokić.
Prema njenim riječima, pred Crnom Gorom ostaje ogroman posao, a suštinski problem je u tome što se reforme vladavine prava ne mogu “naručiti” po kalendarskom rasporedu.
“Slučaj iz decembra prošle godine i francuskog zadržavanja podrške za poglavlja 11 i 13 nam jasno pokazuje da put ka EU ne zavisi isključivo od ispunjavanja tehničkih kriterijuma, već i od reputacije države kao pouzdanog i predvidivog partnera, a ta reputacija je krhka kada institucije daju protivurječne signale”, kazala je Jokić.
Na pitanje da li je formiranje radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU dobar signal, ona je odgovorila potvrdno, navodeći da je to vjerovatno najkonkretniji institucionalni signal do sada.
Jokić je rekla da je ovo prvi put nakon proširenja iz 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u EU, da je pokrenuta izrada konkretnog pristupnog ugovora.
“To je odlučujući signal da je pregovarački proces blizu formalno-pravnog dijela punopravnog članstva, ali treba biti oprezan sa euforijom”, poručila je Jokić.
Ugovor, kako je navela, mora biti ratifikovan u svim državama članicama, a to je proces koji može potrajati i duže od godinu.
“Komesarka (Marta) Kos naglasila je da će ovaj ugovor biti prvi koji uključuje nove, strože zaštitne mehanizme, kako bi se spriječilo nazadovanje u oblasti vladavine prava. Dakle, signal je pozitivan, ali nova zaštitna klauzula govori da EU ovoga puta ne namjerava zatvoriti oči pred strukturnim problemima”, dodala je Jokić.
Upitana da li će opozicija i vlast uvažiti apel ambasadora EU Johana Satlera koji je pozvao da rade na obnovi jedinstva u cilju završetka zahtjevnog posla na evropskom putu, Jokić je kazala da taj apel nije nov.
“Satler je tražio disciplinu, fokus i nacionalno jedinstvo kao preduslov za nastavak napretka na evropskom putu”, navela je Jokić.
Međutim, kako je rekla, istorija pokazuje da se u Crnoj Gori jedinstvo obično postiže tek pod pritiskom spoljnih aktera, a ne kao izraz zrele demokratske kulture, što je porazno za crnogorsko društvo.
“Sporazum vlasti i opozicije potpisan je u prostorijama Delegacije EU, gdje je Satler organizovao sastanak, što samo po sebi govori ko drži ključeve crnogorskog dijaloga”, kazala je Jokić.
Ona je navela da su politički akteri u stanju da se dogovore kada je EU direktno uključena kao moderator, ali da se između tih momenata konsenzus lako raspada i da je teško govoriti o iskrenoj koheziji u sistemu u kome partije sarađuju iza zatvorenih vrata kada im odgovara, a međusobno se blokiraju kada ne odgovara.
“Zabrinjavajuće je i to da se od civilnog društva traži podrška reformama, ali se rijetko uzima u obzir njegova kritika kvaliteta tih reformi”, dodala je Jokić.
Upitana da li je sada kasno za sprovođenje izborne reforme, ona je kazala da nije, ali da svako dalje odgađanje skupo košta.
“Ako sljedeći parlamentarni izbori dolaze 2027. godine, prozor se rapidno zatvara”, kazala je Jokić.
Ona je rekla da je potrebno makar godinu do dvije da nova zakonska rješenja zažive u praksi, što znači da čak i reforma završena tokom ove godine nosi realan rizik da naredni izbori budu sprovedeni po nedovoljno testiranim pravilima.
“Kasno ne znači nemoguće, ali znači da je prostor za greške gotovo nula”, dodala je Jokić.
Na pitanje da li postoji politička volja za izbornu reformu, konkretno za uvođenje otvorenih listi i sređivanje biračkih spiskova, Jokić je odgovorila da ona postoji u govorima, ali ne i u djelima.
Jokić je kazala da otvorene liste same po sebi nijesu dovoljan lijek, poručujući da je za borbu protiv partitokratije, nepotizma i klijentelizma potrebno raditi na širem pravnom i institucionalnom okviru.
“Upozorenja civilnog sektora, da se Crna Gora opasno približava “tački bez povratka” kada je riječ o rokovima za završetak izborne reforme, ostaju neodgovorena. Partijama odgovaraju zatvorene liste, jer zadržavaju kontrolu nad kadrovskim odlukama. Ono što se prikazuje kao tehnički problem je zapravo duboko politički”, navela je Jokić.
Na pitanje da li zastoj u izbornoj reformi može negativno uticati na evropski put, ona je odgovorila potvrdno. “Može, i već se odražava na ukupnu ocjenu demokratskog napretka”, navela je Jokić.
Ona je kazala da je Poglavlje 23, koje pokriva temeljna prava i demokratske standarde, jedno od najtežih za zatvaranje upravo zato što uključuje i izborne standarde.
“Satler je naglasio da su poglavlja 23 i 24 najteži izazov koji treba stalno biti u fokusu, a reforma sprovedena parcijalno ne pruža garancije koje EU traži”, dodala je Jokić.
Kako je rekla, kada međunarodni partneri vide da se iste preporuke ponavljaju iz ciklusa u ciklus bez suštinske implementacije, to dugoročno narušava povjerenje.
“A povjerenje je, kako smo vidjeli na primjeru Francuske u decembru prošle godine, valuta bez koje se čak i tehnički ispunjena poglavlja ne mogu zatvoriti”, istakla je Jokić.
