„Slobodni, profesionalni i nezavisni mediji nijesu privilegija novinara, već pravo svakog građanina da zna kako se donose odluke u njegovo ime, kako se troši javni novac i zašto institucije ne komuniciraju dovoljno otvoreno. Zato, sloboda medija nije samo princip, već svakodnevna praksa, kada novinar postavi važno pitanje, kada novinarka istražuje teme od javnog značaja poput nasilja ili korupcije, ili kada urednik odluči da objavi tekst za koji vjeruje da je u interesu javnosti. To je i trenutak kada građanin dobije informaciju koja mu pomaže da bolje razumije društvo u kojem živi“, kazao je Milatović.
Pema njegovim riječima, Crna Gora je napravila određene pomake u oblasti medijskog zakonodavstva. Ipak, dodaje, ključni izazov ostaje njegova dosljedna primjena u praksi.
„Novinari slobodu ne mjere samo zakonskim rješenjima, već i osjećajem sigurnosti i podrške dok obavljaju svoj posao. Podaci ukazuju na potrebu dodatne pažnje. Crna Gora je na Indeksu slobode medija Reportera bez granica zabilježila pad sa 37. na 41. mjesto, što pokazuje da su potrebni kontinuirani napori kako bi se unaprijedio ambijent za rad medija“, naveo je on.
Kako je Milatović naveo, tokom 2025. godine evidentirana su 33 slučaja napada na medijske radnike, među kojima su u značajnom broju bile i novinarke. Od početka 2026. godine zabilježeni su i novi slučajevi, što dodatno ukazuje na važnost jačanja zaštite i prevencije.
„Posebnu pažnju zaslužuje i pitanje digitalnog nasilja, naročito prema novinarkama, koje može imati obeshrabrujući efekat na profesionalni rad i javni govor. Važno je da institucije na ove pojave reaguju pravovremeno i efikasno“, zaključuje Milatović.
