Značajna je odredba koja omogućava nastavak rada sudije koji ispunjava uslove za penziju sve dok novi ne stupi na dužnost – što bi, kako je ocijenjeno, omogućilo redovno funkcionisanje Ustavnog suda. Ne isključuju se međutim ni političke zloupotrebe.
Četiri su ključne preporuke Venecijanske komisije Ministarstvu pravde povodom Zakona o Ustavnom sudu, podsjetio je ministar pravde Bojan Božović. Tiču se starosne granice za penziju od 66 godina života i 15 staža, jednostavnije uslove za penzionisanje, obavljanje funkcije do izbora novog sudije, izuzeća pri glasanju sudije koji ispunjava uslove za penziju.
„Predsjednik Ustavnog suda ne može učestvovati na sjednici na kojoj se utvrđuje nastupanje razloga za prestanak njegove funkcije. Članom 3 se postojeći deblokirajući mehanizam uređuje na način da kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili zbog isteka mandata, predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere na upražnjeno mjesto sudiju Ustavnog suda, a Ustavni sud zbog toga ima manje od četiri sudije, sudija kome je prestala funkcija može nastaviti da vrši funkciju“, kazao je Božović.
Sporno je to poslaniku Građanskog pokreta URA, Zoranu Mikiću.
„Nije dobro da nam Ustavni sud radi u krnjem sastavu, jer onda je potrebno da se oko svih pitanja složi najmanje četvoro sudija, što je vrlo teško u toj instanci kad su neka škakljiva pitanja“, upozorava Mikić.
Neće biti problema za utvrđivanje starosne granice, ali ni za kvorum, kaže poslanik pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić.
„Više nećemo doći do blokade Ustavnog suda, barem ne zbog toga što nema dovoljno sudija“, ističe Čarapić.
Ipak, državni sekretar u Ministarstvu pravde, Sergej Sekulović, ima dilemu – šta bi se desilo ako se ne bi izabrale sudije u predviđenom roku?
„I mi smo jednostavno između ta dva ekstrema – da zamislimo situaciju da Ustavnog suda objektivno nema, da postoji samo na papiru, a da ne može da vrši svoju funkciju, i zahtjeva koji dolazi iz Venecijanske komisije da se svim sudijama Ustavnog suda produži mandat, izabrali ovo međurješenje. Svjesni ovih izazova i opasnosti ipak da presudno damo prednost da se očuva Ustavni sud i da funkcioniše“, pojašnjava Sekulović.
Da li će povećanje starosne granice za penziju na 67 godina u Zakonu o radu biti u suprotnosti sa odredbom ustavnog zakona, pitanje je za ministra pravde.
„Mi radimo jedan poseban zakon, Zakon o zaradama za nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, gdje je, između ostalog, da bi sve bilo izjednačeno, predviđeno 66 godina“, naveo je Božović.
Odbor za politički sistem nakon rasprave podržao je izmjene zakona o Ustavnom sudu.
Prohodnost su dobili i Zakon o sudovima i sudskim vještacima. Najavljene su tri tematske sjednice o izbornom zakonodavstvu naredna dva mjeseca.
