Crveni mulj, ostatak višedecenijske proizvodnje aluminijuma, i dalje zagađuje životnu sredinu. Prema ne baš potpuno preciznim proračunima minimum 8 miliona tona crvenog otpada deponovano je na svega nekoliko kilometara od centra Glavnog grada.
Bazen crvenog mulja nadomak Podgorice najveći je ekološki problem Crne Gore. Potencijalno ovo može biti izvor ozbiljne zarade u narednim decenijama, međutim sad je prioritet zaštititi životnu sredinu od daljeg zagađenja.
Država je konačno odlučila da se bavi ovim problemom i za tu svrhu napravila kreditni aranžman, odobren od Svjetske banke, u visini od 32 miliona eura.
„Vlada je izmijenila državni plan za upravljanje otpadom i zabranila odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a. Urađen je vrlo kvalitetan elaborat sanacije odnosno remedijacije bazena crvenog mulja i deponije čvrstog, opasnog otpada u zoni KAP-a“, rekao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
„Spriječićemo da se kontaminiraju podzemne vode, kao i površinske vode same rijeke Morače i Skadarskog jezera“, kaže ekološki aktivista Vuk Vujisić.
Analizom crvenog mulja sa površine bazena pronađeni su aluminijum, galijum, titan, željezo i brojni drugi elementi u velikim količinama i potencijalno bi Crnoj Gori mogli donijeti zaradu od nekoliko milijardi eura. Država nema tehnologiju koja bi na ekološki prihvatljiv način izdvojila ove elemente iz mulja, a tu je i veliko prisustvo natrijum hidroksida.
„Uzmimo da je recimo 3 procenta. To je ogromna količina. Znači to je 240.000 tona žive sode. Živa soda je izuzetno agresivan materijal i ona je dominantno najopasniji materijal koji se nalazi u bazenu crvenog mulja. Iz više razloga“, objašnjava profesor Fizičke hemije u penziji Marko Ivanović
Knjižno vlasništvo nad zemljištem, na kojem se dva bazena nalaze, nije definisano. Pitanje je da li je KAP bio vlasnik ili korisnik zemljišta i da li je zemljište u periodu privatizacije tog preduzeća nelegalno prešlo u ruke privatnog vlasnika, ističu naši sagovornici.
„Ja sam pristalica toga da se prvo preispitaju sve regularnosti kad je u pitanju prenos ovoga zemljišta. To jeste da država ne ide u eksproprijaciju i plaćanje milionskih iznosa samom trenutnom vlasniku, već da se preispita da li je tu došlo do nekih pronevjera“, kaže Vujisić.
„Ovih dana pokušavamo u međuresornoj saradnji sa kolegama iz urbanizma, finansija i drugim, da riješimo pitanje knjižnog vlasništva nad bazenima crvenog mulja jer je to trenutno jedan od izazova“, ističe ministar Ćulafić.
Ministar Ćulafić očekuje brzo definisanje vlasništva nad bazenom crvenog mulja. Nakon rješavanja vlasništva stekli bi se uslovi za početak sanacije koja podrazumijeva oblaganje mulja nepropusnim folijama, nasipanje zemlje na prostoru od 45 hektara i na kraju moguće postavljanje solarnih panela koji bi potencijalno proizvodili 20 gigavata struje godišnje. Profesor Ivanović zaključuje da će se u narednih 15-tak godina pojaviti čiste tehnologije pomoću kojih će se moći izdvojiti vrijedni elementi iz crvenog mulja.
