Prema novoj analizi, očekuje se da će broj slučajeva raka dojke porasti na 3,5 miliona do 2050. godine, što je za trećinu više nego 2023. godine, a godišnji broj smrtnih slučajeva porašće za 44 odsto na 1,4 miliona, piše 24sata.hr.
Studija Global Burden of Disease Study Breast Cancer Collaborators, objavljena u časopisu The Lancet Oncology, pripisuje ovaj rast prvenstveno povećanju i starenju populacije, uprkos stabilnim stopama obolijevanja i smrtnosti.
Rak dojke najčešći je rak među ženama širom svijeta, a 2023. godine činio je približno jednu od četiri dijagnoze raka.
Iako je napredak u prevenciji, dijagnostici i liječenju raka dojke smanjio smrtnost i obolijevanje, ova bolest je 2023. godine i dalje bila vodeći uzrok izgubljenih godina zdravog života zbog raka (DALY) među ženama širom svijeta. Zabilježeno je oko 2,30 miliona slučajeva, 764.000 smrtnih ishoda i 24,1 milion DALY (godine života prilagođene invaliditetu).
DALY mjeri godine zdravog života izgubljene zbog prerane smrti, kao i vrijeme provedeno sa invaliditetom ili bolešću.
„Rak dojke i dalje ima dubok uticaj na živote žena i njihovih zajednica“, rekla je Kejli Bhangdija, glavna autorka studije sa Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME) Univerziteta u Vašingtonu u SAD.
Studija donosi ažurirani pregled epidemioloških trendova i opterećenja rakom dojke u 204 zemlje i teritorije od 1990. do 2023. godine, uz projekcije do 2050.
Promjene u profilima rizika
Povećana stopa gojaznosti i promjene u reproduktivnim faktorima – poput ranog puberteta, odloženog majčinstva i kasnijeg ulaska u menopauzu – promijenili su rizik od raka dojke, navodi analiza.
Autori su istakli i druge faktore rizika povezane sa načinom života. Bihevioralni faktori objašnjavaju 28 odsto globalnog tereta raka dojke 2023. godine, odnosno 6,8 miliona godina zdravog života izgubljenih zbog invaliditeta, bolesti i prerane smrti.
Prekomjerna konzumacija crvenog mesa povezana je sa oko 11 odsto izgubljenih zdravih godina života, a slijede pušenje, povišen nivo šećera u krvi, visok indeks tjelesne mase, konzumacija alkohola i nizak nivo fizičke aktivnosti.
„S obzirom na to da je više od četvrtine globalnog tereta raka dojke povezano sa samo šest promjenljivih navika, pred nama su ogromne mogućnosti da promijenimo tok rizika od raka dojke za naredne generacije“, rekla je Mari Ng, koautorka studije.
Dodala je da je izuzetno važno ciljano djelovati na poznate faktore rizika kroz javnozdravstvene politike i olakšati ljudima donošenje zdravijih odluka kako bi se zaustavio rast broja oboljelih.
Geografske razlike
U zemljama sa visokim prihodima stope smrtnosti i DALY pale su za oko 30 odsto u posljednje tri decenije. Ipak, žene u tim zemljama i dalje čine 61 odsto svih globalnih smrti povezanih sa rakom dojke.
Analiza je pokazala da su 2023. godine prosječne stope obolijevanja bile najviše u bogatim državama poput Monaka, Andore, Francuske, Njemačke i Irske.
U Evropi je najniža stopa obolijevanja zabilježena u Albaniji, Ukrajini, Moldaviji, Rusiji i Bugarskoj.
Ipak, visoke stope obolijevanja ne moraju nužno značiti loše vijesti – rano otkrivanje i efikasno liječenje mogu značajno poboljšati izglede za preživljavanje.
Autori napominju da žene u zemljama sa visokim prihodima obično imaju koristi od skrininga, pravovremene dijagnostike i sveobuhvatnih pristupa liječenju.
„Sve veći teret raka dojke sve se više premješta na zemlje sa niskim i nižim srednjim prihodima, gdje se žene češće suočavaju sa kasnijom dijagnozom, ograničenim pristupom kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i višim stopama smrtnosti, što bi moglo ugroziti dosadašnji napredak u zdravlju žena“, upozorila je Bhangdija.
