,,Dakle, to vam jasno govori koji je obim kriptotrgovine u CG, a o kojima država ne zna ništa. To vam govori da imamo jako razvijeno tržište trgovine kriptovalutama koje bi formalno po zakonu trebalo da bude registrovano ali u praksi nije. To vam govori da naše institucije nemaju kapaciteta da procesuiraju sve te slučajeve“, kazao je Vuk Maraš.
Prema nalazima istraživanja, akteri na crnom tržištu rade isključivo sa visokim iznosima, najčešće desetinama hiljada eura po transakciji, što dodatno potvrđuje razmjere ovog paralelnog tržišta.
,,Ono što smo utvrdili kao pojavu jeste da ljudi koji se bave time na crnom tržištu uopšte neće da rade sa malim količinama novca već imaju jedan određeni nivo, uglavnom se radi o desetinama hiljada eura i ispod toga neće uopšte da razgovaraju sa vama, I to pokazuje samo koja je količina novca u opticaju“, naglasio je Maraš.
Osim ekonomskog aspekta, upozoravaju i na bezbjednosne rizike.
,,Dakle, govorimo o pranju novca, finansiranju terorizma do brojnih drugih kriminalnih radnji jer dešava se jedan paralelni finansijski tok o kojem država ne zna apsolutno ništa“, naveo je Maraš.
Na pitanja, šta je država konkretno uradila od usvajanja zakonskog okvira, te da li su pokrenute istrage i procesuirani slučajevi neregistrovanog poslovanja sa kriptovalutama, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, do zaključenja Dnevnika odgovore nijesmo dobili.