„Jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu“, naveo je portparol Ustavnog suda Danilo Ajković.
Neradnom nedjeljom, kako je ocijenjeno, određene privredne djelatnosti, dovedene su u neravnopravan položaj u odnosu na druge.
„Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu“, naglasio je Ajković.
Ukidanje neradne nedjelje za Uniju poslodavaca je očekivano – podsjećaju da su ocjenu ustavnosti tražili odmah po njenom uvođenju i očekuju da nedjelja bude uskoro ponovo radna. Ističu da će korist imati i radnici kroz uvećane dnevnice.
“Otkada se objavi odluka u Službenom listu svi oni kojima je bio zabranjen rad nedeljom, imaće mogućnost da koriste svoje Ustavom zagarantovano pravo na slobodu preduzetništva i rada“, navela je za RTV Podgorica generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović.
Radulović je istakla da su već dva puta sa sindikatom i Vladom imali razgovore da se taj problem riješi na način da se rad nedeljom dozvoli u toku pet mjeseci u toku godine – tri mjeseca u toku ljetnje i dva mjeseca u toku zimske sezone, da se radi osam sati odnosno jedna smjena i da radnik koji radi vikendom naredne sedmice ima slobodan dan.
“Za takav rad bi bila uvećana dnevnica za 80 odsto”, navela je Radulović.
Za Veska Pejaka – predstavnika Alternativa Crna Gora, koja je 2019. godine inicirala uvođenje neradne nedjelje, njeno ukidanje otvoriće brojna pitanja – od adekvatnog plaćanja rada nedjeljom do inspekcije, koja treba da kontroliše poštovanje zakona.
“Ova današnja odluka je pet koraka unazad, prava radnika u sektoru trgovine biće značajno manja”, naglasio je Pejak.
Pejak je naveo da Crna Gora nema dovoljan inspekcijski kapacitet da obezbijedi plaćanje prekovremenih sati.
“Nije u ovom slučaju problem radne ili neradne nedjelje. Ono što je i bio uzrok iniciranja uvođenja neradne nedjelje je plaćanje prekovremenih sati, obezbjeđivanje da radnice imaju četrdesetosatnu radnu nedjelju. Prosjek radnih sati prije uvođenja neradne nedjelje bio je 48 ili 50 sati. Od toga 8 do 10 sati nisu uopšte bili plaćeni”, naglasio je Pejak.
Iako su mnogi priželjkivali otvaranje prodavnica nedjeljom ostaje pitanje kako će to uticati na porodice – jer u trgovinama u Crnoj Gori radi 45.000 žena.
Komentari