CGO, ističe, cijeni da je važno istaći posvećenost i zalaganje resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović i njenog tima, koji su u protekle dvije godine započeli niz aktivnosti u pravcu poboljšanja kvaliteta obrazovanja, kako kroz reformu obrazovnih propisa, tako i kroz rješavanje zaostalih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata.
„Ipak,složena politička realnost često vodi opstrukcijamaneophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika u ovoj oblasti. Ilustrativan primjer je iizostanak napretka u postupanju po krivičnim prijavama koje je CGO podnio protiv bivše ministarke Bratić zbog nezakonitih razrješenja preko 220 direktora škola tokom 2021. godine, čime je državi pričinjena šteta od blizu pola miliona eura“, navela je ona.
Iako je, kako kaže, povećan nivo transparentnosti i izvještavanja u sektoru prosvjete, i dalje jeprisutna selektivnost u izboru rukovodilaca obrazovnih ustanova, što je posljedica izraženog političkog uticaja u tim procesima.
„Činjenica da gotovo polovina osnovaca ima odličan uspjeh ukazuje na hiperinflaciju ocjena, dok podatak daosnovne škole imaju veći procenat učenika sa negativnim ocjenama nego srednje škole otvara pitanjakvaliteta rane podrške, kriterijuma ocjenjivanja i pedagoških praksi. U takvom sistemu postoji opasnost da se istinski nadareni učenici izgube u masi formalne izvrsnosti, kao i da ocjena izgubi svoju osnovnu svrhumjerila znanja i kompetencija. Preciznije, podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za prethodnu školsku godinu pokazuju da je čak 46,29% učenika od 3. do 9. razreda završilo školu sa odličnim uspjehom, 28,08% sa vrlo dobrim, 20,49% sa dobrim, 4,38% sa dovoljnim uspjehom, dok je 0,75% učenika imalo jednu ili više negativnih ocjena, što čini ukupnu prolaznost od 99,34%.U srednjim školama, 24,62% učenika imalo je odličan uspjeh, 32,15% vrlo dobar, 34,44% dobar, 8,39% dovoljan, uz 0,4% sa nedovoljnim uspjehom, uzukupnu prolaznost od 99,55%“, poručuje Kaluđerović.
Istovremeno, dodaje, 2025. godina donijela je važne reformske iskorake.
„Usvojen je dugo očekivani Zakon o visokom obrazovanju, koji predviđa fleksibilnije modele studiranja ali i propušta priliku da demokratizuje Univerzitet Crne Gore (UCG), kao i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju, kojima su uvedene strože odredbe o odgovornosti roditelja, nastavnog kadra i obrazovnih ustanova. Ovo jesteosnov za jačanje kvaliteta i odgovornosti u sistemu. CGO, takođe, godinama ukazuje na potrebu da diplome budu zasnovane na znanju, radu i zaslugama, a ne na trgovini, falsifikatima i pukom formalnom ispunjavanju uslova. U tom kontekstu, pozdravljamoodlučnost u borbi protiv lažnih diploma, kao iodluku Vlade da obustavi priznavanje inostranih diploma sa visokoškolskih ustanova u regionu koje su pod istragom. Ipak,neophodno je učiniti korak dalje i javnosti predočiti konkretne rezultate. Iako su u pojedinim sektorima formirane komisije za provjeru sumnjivih zvanja i diploma i nema zvaničnih i objedinjenih podataka o ishodima tih procesa, dok susudske presude rijetke“, ističe ona.
Kako navodi, pozitivno je i što je Vlada opredijelila 500.000 eura za podršku izvrsnosticrnogorskim državljanima koji studiraju na renomiranim stranim univerzitetima.
„Međutim, ostaje otvoreno pitanje:da li je uz ovu podršku trebalo jasno definisati obavezu povratka znanja i rada državi koja je to obrazovanje finansirala?Izostanak ugovornih obaveza o radu u Crnoj Gori nakon završetka studija može dovesti u pitanje dugoročnu svrhu ove mjere. S druge strane, ne mogu se zanemariti nihronični problemi u akademskoj zajednici. CGO je ukazivao naslučajeve plagijata i kršenja etičkih kodeksa na UCG-u,od kojih su mnogi ostalibez adekvatne institucionalne reakcije.Istovremeno, nijesujasni prioritetiu dijelu izdvajanjagotovo milion eura samo za primanja akademikaCANU, uz njihov skroman doprinos reformama, aizostaje i kontrola diploma najviših funkcionera“, poručuje.
Međunarodni dan obrazovanja, naglašava, treba da bude podsjetnik da statistika nije zamjena za znanje, niti visoka prolaznost garantuje kvalitet.
„Obrazovni sistem mora istovremeno prepoznavati izvrsnost, sankcionisati pedagošku nekompetentnost i neetičnost, te graditi kulturu odgovornosti kroz istrajan rad i stvaralaštvo, i to od osnovne škole do najviših akademskih institucija“, zaključuje Kaluđerović.
Komentari