Komentarišući da je Crna Gora u 2024. godini imala uvoz hrane u vrijednosti od 772 miliona, dok je izvoz bio svega 54 miliona, Joković je naveo da pod pojomom „ukupno hrane“ spadaju i sokovi, koji su u nekim drugim državama industrija, kao i alkoholna pića koja su kod nas dio poljoprivrede
„U posljednjih 10 godina poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori je porasla za 78 odsto. Povećava se potrošnja povećanjem broja turista. Uvoza će uvijek biti i nastaviće se, a mi činimo sve što je moguće i najviše pomažemo oko subvencija i pomoći poljoprivrednim proizvođačima preko raznih vidova mjera i podrške, kako bi proizvodili što je više moguće da bi na lakši način proizvodili i zarađivali više, a ujedno imali čist ekonomski interes da ostanu na svojim ognjištima“, kazao je Joković.
Nailaze, kako kaže, na niz problema u tom procesu.
„Jedan od najvećih problema je ustaljeno mišljenje da sa sela treba ići, a veliki problem je i to što djevojke mnogo prije muškaraca odlaze sa sela i dolazi do toga da oni koji su ostali nemaju mogućnost formiranja porodice. Tu se onda postavlja pitanje da li treba da ostaju na selu ili da idu i formiraju porodicu. Kroz niz mjera imamo ozbiljne podrške, ali je očigledno da postoje neka druga zanimanja koja su i te kako zanimljivija nego što je poljoprivreda“, objašnjava Joković.
Ističe da Crna Gora ima visok stepen proizvodnje vina, sirovog mlijeka, jaja, pilećeg mesa, ali da je veliki uvoz junećeg i svinjskog mesa, kao i žitarica.
On je objasnio i koje su to podrške resornog ministarstva u bavljenju poljoprivrede.
„Ako hoćete da pravite štalu, imate mogućnost da dobijete subvenciju od preko 50 odsto. Za mlađe od 40 godina podrška je do 70 odsto podrške. Ukoliko želite da kupite mehanizaciju, imate 70 odsto podrške. Tu je i podrška po hektaru obrađene površine, kao i niz drugih mjera. Ko u ovoj situaciji i sa ovom podrškom ne može da obezbijedi sebi ugodnu egzistenciju, bolju nego što su primanja ministara u ovoj Vladi, a hoće da se bavi poljoprivredom, iskreno mislim da taj čovjek pokazuje neku nesposobnost. Ovo su podrške koje daje Ministarstvo, a tu su i podrške lokalnih samouprava“, istakao je Joković.
Prema njegovim riječima, građani podršku mogu dobiti samo u poljoprivredi, te da to pokazuje da država prepoznaje domaću proizvodnju kao potrebu i budućnost naše zemlje.
U Crnoj Gori ima preko 22.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, što je porast u odnosu na 2021. za oko 3-4.000 gazdinstava. Joković objašnjava da nije pitanje samo povećavanja gazdinstava, već ukrupnjavanja proizvodnje.
„Iako ljudi odlaze sa sela, sada imamo situaciju da jedan farmer ima više krava nego što je imalo desetak sela u durmitorskom srezu“, objašnjava Joković.
Ministar navodi da se trenutno radi Zakon o poljoprivredi, navodeći da se razmatra mogućnost da svaki nosilac domaćinstva na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara dobija mjesečnu naknadu ako nema drugih primanja, a bavi se stočarstvom i ima, primjera radi, pet, sedam ili 10 grla. Ističe i da je zadovoljan dinamikom razvoja ruralnog turizma, navodeći da su kapaciteti većinom popunjeni.
On je pozvao poljoprivrednike da osiguraju svoju imovinu i sve što imaju, jer u osiguranju učestvuju samo sa 15 odsto, a bili bi, kako kaže, potpuno bezbrižni.
Poručuje da ćemo morati više da se posvetimo plasteničkoj proizvodnji, koja je mnogo sigurnija.
„Mislim da bi trebali da tražimo i obezbijedimo ozbiljne subvencije kada su u pitanju plastenici. Prije dvije godine, poklonili smo 2.500 plastenika, što se pokazalo kao odličan potez“, kazao je Joković.
Navodi da je veliki problem i nedostatak radne snage, pozivajući građane da se bave poljoprivredom, ali i da kupuju domaće proizvode.
