Podsjeća da očuvanje javnog dobra nije stvar političke volje, već obaveza države, odnosno onih koji upravljaju njome.
„Ova vlast, nažalost, ne pokazuje samo nesposobnost ili nedostatak volje da obezbijedi dosljednu primjenu zakona, već svojim postupanjem i izjavama dodatno urušava povjerenje u pravni poredak i podstiče nejednakost pred zakonom. Slučaj u Baošićima tako ne smije ostati izolovan primjer, već početak sistemskog preispitivanja svih odluka, rješenja i ugovora za koje postoji sumnja da su nastali kroz korupciju ili zloupotrebu položaja“, kazao je Perić.
Naime, kada postoji sumnja da je neka odluka donijeta ili ugovor sklopljen na štetu građana, država je, kaže Perić, dužna da reaguje, da utvrdi činjenice i, ukoliko se potvrdi sumnja u korupciju, takvu odluku, rješenje, drugi akt ili ugovor poništi bez kalkulacija i izgovora.
„Međunarodni standardi koje je Crna Gora prihvatila jasno obavezuju institucije da tako nastale posljedice ne mogu uživati pravnu zaštitu. To znači da nijedan aranžman, bez obzira na njegovu vrijednost ili političku težinu, ne smije biti iznad zakona. Rješenje mora biti sistemsko, a ne selektivno, te je stoga nužno u tri korak osnažiti institucionalnu zaštitu javnog interesa“, istakao je Perić.
Navodi da bi prvi korak bio formiranje državne komisije sa ovlašćenjima da izvrši sveobuhvatnu ocjenu zakonitosti svih izdatih odluka, rješenja, dozvola, drugih akata, koncesija i ugovora, te postupanja izvršne vlasti na državnom i lokalnom nivou, bez izuzetaka i bez političke zaštite bilo koga.
Drugi korak, kako kaže, trebalo bi biti otvaranje procesa za javnost i svjedočenja građana, dostavljanje informacija i dokaza, te zaštitu uzbunjivača i zviždača, sa posebnim fokusom na slučajevima gdje postoji sumnja da je narušen javni interes.
Treći korak bi, ističe Perić, bio primjena svih pravnih mehanizama kada na osnovu utvrđenih činjenica, država mora bez odlaganja koristiti sve raspoložive pravne instrumente: zaštitu javnih resursa i opšteg interesa, poništaj i raskid koruptivnih akata i ugovora gdje god se oni utvrde i pokretanje krivičnih postupaka uz podrazumijevajuću neselektivnu primjenu bez obzira gdje se korupcija desila i ko je u njoj učestvovao.
„Formiranje ove komisije bi trebalo da prati i resorsno izvještavanje o posljedicama realizacije odluka, akata, ugovora i koncesija kako bi se mogle jasno razdvojiti povoljne od štetnih i u skladu sa tim nalazima izvesti zaključci ne samo za postupanje u narednim situacijama, već i kako bi se zakonodavstvo mijenjalo u pravcu snažnije zaštite opšteg dobra“, zaključio je Perić.
