Nuklearnu elektranu iz sovjetske ere, smještenu u seizmički aktivnoj zoni, zovu i ‘budućim Černobilom’ i ‘tempiranom bombom’ zbog rastućih strahova od potencijalne katastrofe. Armenska nuklearna elektrana, otvorena 1976. godine, sastoji se od dva reaktora koji navodno osiguravaju 40% električne energije zemlje. Međutim, njena lokacija u trusnom području već je jednom dovela do zatvaranja na šest godina nakon potresa u Spitaku 1988. Danas ponovno radi, samo 35 kilometara od Erevana, glavnog grada Armenije, noseći zloslutni nadimak ‘Černobil u čekanju’.
-Ovo je ozbiljna situacija. Zbog ograničenih ekonomskih resursa Armenije i nesigurne strukture reaktora, ovaj nuklearni objekat predstavlja potencijalnu opasnost koja bi mogla eskalirati u svakom trenutku“, kaže Peter Marko Tase, stručnjak za regiju Južnog Kavkaza. On predviđa da bi posljedice bile uporedive s černobilskom katastrofom, ističući da bi u slučaju taljenja jezgra, kontaminacija tla, vode i zraka mogla zahvatiti evropsko nebo najmanje deceniju. „Elektrana se nalazi u zoni visoke seizmičke aktivnosti, što dodatno povećava rizik od nuklearne kontaminacije“, dodaje.
Postrojenje, locirano blizu grada Metsamora i samo 16 kilometara od turske granice, otvoreno je godinu dana prije Černobila. Podsjetimo, černobilska katastrofa 1986. rezultirala je najvećim ispuštanjem radioaktivnog materijala u istoriji čovječanstva. Metsamor, poput Černobila, koristi zastarjelu sovjetsku tehnologiju. „Elektrana trenutno ima samo jedan funkcionalan reaktor s vrlo zastarjelom opremom i betonskom konstrukcijom u zabrinjavajućem stanju. Iako je Sovjetski Savez krajem 1980-ih odlučio zatvoriti ovaj objekat, ta odluka nikada nije sprovedena. Danas predstavlja neposrednu prijetnju za Evropu i narode Južnog Kavkaza“, upozorava Tase.
