Govoreći o sukobu, Vens je rekao da odluke o ratu zahtijevaju stalno propitivanje i oprez. „Neprestano se pitam: ‘Je li ovo opravdano? Je li moralno? Je li ovo ispravno?'“ rekao je Vens.
Opravdanje rata s Iranom
Vens, čija se reputacija antiintervencioniste sukobila s ocbranom rata koji je Trampova administracija pokrenula u Iranu, priznao je da je vjera uticala na njegovo promišljanje sukoba. Govorio je o hrišćanskoj teoriji „pravednog rata“ koja od vođa zahtijeva „da postavljaju vrlo teška pitanja o tome je li rat opravdan“.
Odgovori, kaže, nisu uvijek laki. „Ali u najboljem slučaju“, rekao je, „tjera vas da sebi postavite prava pitanja. Zato se neprestano pitam: ‘Je li ovo opravdano? Je li moralno? Je li ovo ispravno?’ To političkim vođama postavlja granice, kao što i treba.“
Tramp i Vens opravdavali su rat naporima da se Iran spriječi u razvoju nuklearnog oružja. U utorak su napori za okončanje sukoba izgledali neizvjesno, a Iran je optužio SAD za kršenje uslova prekida vatre. Vens, koji je učestvovao u pregovorima, izrazio je „izuzetnu nadu“ da će Iran pristati da ne razvija nuklearno oružje.
„Mislim da je teže pitanje“, dodao je, „hoće li pristati na mehanizam sprovođenja i nadzora koji bi nam jemčio da u budućnosti neće prekršiti sporazum.“
O Trampu i odanosti
U razgovoru je pomenuta i parabola filozofa Bazila Mičela o nepokolebljivom povjerenju u „stranca“, koja je oblikovala Vensove stavove o Bogu. Na pitanje postoje li paralele između tog stranca i Donalda Trampa, koji je od bivših skeptika stvorio bliske saveznike, Vens je bio oprezan.
„Zasigurno neću upoređivati stranca iz parabole, koji je u konačnom Isus, s predsjednikom Sjedinjenih Država, ma koliko volio predsjednika“, odgovorio je. Ipak, dodao je da su Trampove pristalice naučili vjerovati u ono što ne vide uvijek na djelu – „da postoji metoda“. „Pretpostavljam da je to ono što ljudi na internetu nazivaju ‘vjeruj planu’, zar ne?“ rekao je.
Nedavno su se pojavile pukotine u redovima onih koji vjeruju u plan. Republikanci u Senatu izrazili su rezerve prema fondu od 1,8 milijardi dolara za „borbu protiv instrumentalizacije“, zbog straha da bi se sredstva mogla koristiti za isplate Trampovim saveznicima.
„Gledajte, razumijem otpor“, rekao je Vens. „Svaki put kad trošite tuđi novac – a to je ono što mi u vladi radimo – morate biti oprezni i promišljeni. Moj odgovor njima bio bi da u ovoj zemlji već dugo postoji shvaćanje da ljudi kojima je pravni sistem nanio nepravdu zaslužuju neku vrstu obeštećenja.“
Komentarisao predsjedničke izbore 2028.
Tramp već više od godinu dana podstiče nagađanja o svom nasljedniku, često zajedno pominjući Vensa i državnog sekretara Marka Rubija. No, Vens i Rubio, dugogodišnji prijatelji, umanjuju značaj tih glasina.
Na hipotetsko pitanje bi li se povukao ako bi se Rubio odlučio kandidovati za predsjednika, Vens je odgovorio: „Da bih iskreno odgovorio na ta pitanja, morao bih i sam biti predsjednički kandidat, a to nisam. Možda ću jednog dana biti, ali sada nisam. A ako ikada postanem kandidat, mislim da je najbolji i najvažniji stav, onaj koji bih ja zauzeo, da na to nemam nikakvo pravo, zar ne?“
Vens je takođe opisao Rubija, koji je takođe katolik, kao osobu koja je uticala na njegovo političko razmišljanje. „Još i prije nego što sam ušao u Senat, Marko je držao govore o katoličkom pristupu ekonomiji, proizvodnoj i trgovinskoj politici, koji su na mene snažno uticali.
Bio je prva osoba za koju se sjećam da je iznosila takve argumente. Stoga mislim da je prilično jasno kako Markovo hrišćanstvo neprestano oblikuje način na koji razmišlja o svom poslu i o velikim načelima koja primjenjujemo“, zaključio je Vens.
Comments